POBUNA

ŠEF UDRUGE ŽUPANIJA, HDZ-ovac GORAN PAUK 'Porezna reforma županijama otima 4 milijarde kuna!'

Predsjednik Udruge gradova Željko Turk također traži da se gradovima nadomjesti gubitak prihoda
Goran Pauk
 Luka Gerlanc / CROPIX

Porezna reforma koju je najavio ministar financija Zdravko Marić od Nove godine trebala bi početi rastom plaća. Najniže bi plaće ostale iste, no srednje bi rasle u iznosu od 100 do 300 kuna, a najveće od 1000 kuna i više. Riječ je o izmjeni poreza na dohodak, pri čemu bi se neoporezivi dio dohotka povisio na 3750 kuna, a najveća stopa sa 40 posto bi se spustila na 36. Najavljena su i druga porezna rasterećenja, od poreza na dobit, do smanjenja PDV-a u drugoj polovici mandata.

No, dok će smanjenje poreza na dohodak razveseliti srednji sloj i poslodavce, trebalo bi imati izravan pozitivan učinak na potrošnju, ostavlja otvoreno pitanje što će značiti za lokalnu upravu i samoupravu kojoj je taj porez najvažniji izvor prihoda. Ministar Z. Marić kazao je da porezna reforma neće ići na štetu lokalnih tijela vlasti i da će im se gubitak kompenzirati. Nije, međutim, otkrio kako.

- Podržavamo porezno rasterećenje rada, ali istodobno očekujemo mjere kojima će se poravnati gubitak koji će one donijeti općinama i gradovima. Ako tih mjera ne bude, neće biti dobro - kaže Željko Turk, predsjednik Udruge gradova. Kompletan plan ministar financija trebao bi predstaviti u srijedu.

- Ovo je strahovit udar na naše izvorne prihode. Ako se neoporezivi dio dohotka podigne na 3750 kuna, to za nas znači gubitak od 4 milijarde kuna. To će najviše pogoditi županije jer mi nemamo nikakav manevarski prostor i nemamo način kako ga nadomjestiti. Gradovi mogu povećati prirez, imaju javne površine iz kojih mogu izvući prihode i druge mjere, a županije nemaju ništa od toga - kaže predsjednik Hrvatske udruge županija Goran Pauk i kao dodatni problem ističe to što se iz tako smanjenih prihoda moraju još isplaćivati plaće zaposlenicima, dodatno se smanjio postotak iz ukupne mase prihoda koji može ići na plaće. Ističe da se moraju naći drugi izvori prihoda, ali napominje da se rad mogao rasteretiti i na druge načine, smanjenjem drugih davanja, a ne porezom na dohodak od kojega žive lokalna tijela vlasti.

I predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić suzdržan je dok ne vidi kompletan prijedlog porezne reforme. - Porez na dohodak najizdašniji je prihod koji nam redovno stiže svakog mjeseca. Dvije vlade su ga dosad rezale i ničim nisu kompenzirale. Najprije je to bila Vlada Jadranke Kosor, a onda Zorana Milanovića - kaže predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić.

- Naše stajalište je jasno. Mi u IDS-u smo za decentralizaciju države, što znači prenošenje ovlasti, odgovornosti i financija na lokalna tijela vlasti. Nakon Grčke smo najcentraliziranija država. Ako se i sada ide s mjerama u korist države, a na štetu lokalne zajednice, to neće biti dobro - kaže predsjednik IDS-a Boris Miletić i upozorava da bi se bez drugih mjera kojima bi se nadoknadio gubitak ugrozilo niz funkcija koje građanima osiguravanju lokalne vlasti, od dječjih vrtića, škola, sportskih i kulturnih aktivnosti do socijalne politike, osobito pomoći socijalno ugroženim građanima.

Miletić kaže da tek treba vidjeti cjelovit prijedlog porezne reforme da bi se moglo preciznije govoriti o njegovu učinku. Iz prezentiranog se govori o gubitku za lokalnu zajednicu u iznosima od 900 milijuna kuna do 4,5 milijardi. Prošla reforma, nastavlja Miletić, išla je u tom pravcu, a usto je bila i socijalno nepravedna jer su sa smanjivanjem poreza na dohodak oni s najmanjim plaćama dobili najmanje, a najviše su profitirali oni s visokim prihodima.

- Lokalna zajednica trebala bi biti produžena ruka države u kojoj bi država imala stratešku ulogu i ulogu kontrolora, dok bi lokalna tijela vlasti bila generator razvoja - kaže Miletić koji čeka cjelovit prijedlog i nada se da reforma nije način na koji će se ukinuti dio općina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. listopad 2022 13:09