BORIS HUZJAN

ŠEF UPRAVE HRVATSKIH AUTOCESTA 'Više neće biti moguće od Zagreba do Splita doći za manje od 3 sata, a ne platiti kaznu. Evo kako ćemo to spriječiti!'

    AUTOR:
    • Mark Cigoj

  • OBJAVLJENO:
  • 18.11.2018. u 23:18

Zagreb, 080118.
Boris Huzjan, direktor Hrvatskih autocesta, fotogarfiran u svom uredu.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Boris Huzjan

 

Boris Huzjan (56) predsjednik je Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) godinu dana, a iza sebe već ima dva velika, uspješno provedena restrukturiranja najveće hrvatske cestarske kompanije. U trenutku kad je imenovan, početkom prosinca 2017., provelo se pripajanje HAC-u velike državne tvrtke HAC ONC kojoj je Huzjan dotad bio na čelu. U nepunih godinu dana završeno je i financijsko restrukturiranje HAC-a, čime je njegovo poslovanje napokon postalo održivo.

Huzjan je diplomirani inženjer građevinarstva i doktor prometnih znanosti, s godinama iskustva na rukovodećim pozicijama u cestovnom sektoru, kao dugogodišnji direktor tehničkog sektora i projekata EU te član Uprave HAC ONC-a.

Sada, kao predsjednik Uprave HAC-a, između ostalog odgovorno tvrdi da ih snijeg - koji je najavljen za sljedeći tjedan - ove godine neće iznenaditi!

Što ste postigli velikom reformom HAC-a koju ste sa Svjetskom bankom počeli početkom godine?

- Početkom godine provedeno je financijsko restrukturiranje HAC-a i tvrtki u cestarskom sektoru te je nakon dugotrajnog razdoblja neizvjesnosti Vlada postigla održivost cestarskog duga. Time je otvoren put dugoročnoj financijskoj održivosti, što je, uz povećanje učinkovitosti poslovanja i poboljšanje nadzora i planiranja, jedan od ključnih ciljeva naše modernizacije i restrukturiranja. Sad nam predstoji, ne manje bitno, operativno restrukturiranje kroz novi sustav naplate cestarine, novi standard održavanja autocesta, novu reorganizaciju i daljnje smanjenje broja zaposlenih, a iz sustava je već otišlo više od 200 radnika. Svaka reforma postavlja bitne izazove pred kompaniju i sve uključene interesne skupine. U složenim procesima restrukturiranja normalno je da postoje pojedinci i skupine koji pokušavaju zaštititi svoje pozicije, kao i osobne i poslovne interese, te pružaju otpor restrukturiranju i promjenama. Bez obzira na takve pokušaje, nastavljaju se naše aktivnosti s konzultantima Svjetske banke u cilju daljnjeg restrukturiranja.

Što upravo sada konkretno radite u procesu rekonstruiranja?

- Trenutačno s konzultantom Deloitte Savjetodavne usluge radimo na novoj reorganizaciji jer nam je cilj smanjenje broja rukovodećih radnih mjesta, naročito smanjenje hijerarhijskog raspona. Time će određena radna mjesta dobiti veću odgovornost i bolju učinkovitost. Takve trendove slijede i upravitelji autocesta u Sloveniji i Austriji. Vodeći se načelima upravljanja autocestovnom mrežom u Europi, praksa je pokazala da se dio djelatnosti u cilju racionalizacije troškova može dati u tzv. outsourcing. Mi sad za neke poslove skupo plaćamo tzv. pasivu, a pritom radnik nije operativno odradio niti jedan operativni zadatak. Za takva radna mjesta, koja nemaju aktivnosti na dnevnoj bazi nego se rad obavlja prema potrebi, bitno je naći optimalno rješenje i za radnika i za tvrtku. Projekt je u nekim fazama provedbe malo sporiji, i to je jedan od razloga što ove godine nećemo u potpunosti polučiti planirane uštede. Sljedeća godina je ključna i mislim da ćemo do završetka projekta s konzultantima ostvariti zadane ciljeve. Ključni cilj svih mjera jest dugoročna financijska održivost poslovanja i modernizacija HAC-a. Napominjem da cilj ove reforme nije da ijedan radnik ostane bez posla. Svakom radniku omogućit ćemo stimulativnu otpremninu ili prelazak u drugi sustav u resoru, ovisno o stručnosti ili potrebi. Operativnim restrukturiranjem postići ćemo da radimo još efikasnije i kvalitetnije te da naposljetku svom vlasniku, Republici Hrvatskoj, počnemo donositi dobit. U idućih 15-ak godina otplatit ćemo sav dug nastao u vrijeme ubrzane gradnje autocesta, a nakon toga ova infrastruktura, koja uz redovno održavanje može trajati desetljećima, pa i stotinu godina, dugoročno postaje profitabilna.

Koliko je iznosio dug HAC-a prije godinu dana kad ste preuzeli kompaniju, a koliki je danas?

- Ukupna zaduženost HAC-a sad iznosi 2,867 milijardi eura, dok je krajem 2017. iznosila 2,941 milijardu. Smanjenje zaduženosti rezultat je uspješno provedenog financijskog restrukturiranja, o čemu sam govorio, čime je postignuto da HAC uz redovito poslovanje može otplaćivati kreditne obveze iz vlastitih izvora bez dizanja novih kredita za refinanciranje postojećeg duga, što je dosad bio slučaj.

Kakvi su financijski rezultati HAC-a u ovoj poslovnoj godini?

- Ukupni prihodi u prvih devet mjeseci 2018. iznose 1,775 milijardi kuna, a rashodi su 1,342 milijarde. Trend rasta prometa i prihoda od naplaćene cestarine je šest posto na svim autocestama. Dosad je na HAC-ovim dionicama naplaćeno više od 1,6 milijardi kuna cestarina, a na HAC-ovim i ARZ-ovim dionicama ukupno oko 2,6 milijardi kuna, s prometom većim od 50 milijuna vozila.

Kakav će biti novi sustav naplate cestarine i kada će se početi primjenjivati?

- Za sustav naplate cestarine odabran je konzultant, španjolska konzultantska tvrtka IDOM S.A.U., i sada se intenzivno radi na detaljnim analizama mogućih tehnoloških rješenja sustava. U ovom trenutku sigurno je da će se naplata cestarine vršiti na temelju udaljenosti, i to bez zaustavljanja vozila, odnosno bez rampi. Razmatraju se sve poznate tehnologije koje to omogućavaju te će se nakon detaljne analize po nizu kriterija odabrati optimalno rješenje. Očekujemo da će početkom 2019. biti poznato koji će se sustav primjenjivati, sredinom 2019. planiramo krenuti s pripremom natječajne dokumentacije za nabavu, a 2021. trebalo bi krenuti s implementacijom.

Je li točno da će se na naplatnim kućicama snimati svi automobili i mjeriti njihova brzina te da će policija kažnjavati vozače koji, primjerice, od Zagreba do Dugopolja stignu za manje od tri sata?

- Svjesni smo da autoceste omogućuju vozačima ostvarivanje većih brzina od dopuštenih i da se time bitno narušava stupanj sigurnosti prometa. Zato smo odlučili podržati napore MUP-a u kontroli i nadzoru brzina na cestama sukladno Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa s jednim jedinim ciljem: povećanja sigurnosti prometa. Dakle, nije riječ o represivnoj mjeri, nego o spašavanju ljudskog života. To su u različitim stupnjevima već implementirale Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija... Iskustva Nizozemske, gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno još 2001. na autocesti E19 između Rotterdama i Delfta, ukazuju na učinak smanjenja prekoračenja brzine kretanja vozila ispod 0,5 posto, a broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od 50 posto. Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na našim autocestama povećat će se sigurnost prometa, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, a to će se reflektirati i na način ponašanja vozača na ostalim cestama. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća. Lokacije koje budu pod nadzorom brzine bit će obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine. Time želimo postići pravodobno upozorenje jer namjera nije u kažnjavanju. Cilj nam je da se svijest o brzini, a ujedno i ovaj projekt, primijeni na sve ceste u Hrvatskoj. Smatram da je najbitnije načelo prometne politike ljudski život, i to mora biti ispred potrebe za mobilnosti.

Jeste li spremni za nadolazeću zimu?

- Trudimo se uvijek biti spremni za sve izazove, a u zimu ulazimo s punim kapacitetima. Pripreme za zimu počeli smo s prvim danima ljeta pa su nam sada solane i silosi puni, a trenutačno na raspolaganju imamo oko 50 tisuća tona soli. HAC u zimskom razdoblju održava 28 milijuna kvadratnih metara asfaltnih površina, što uključuje 2211 kilometara kolnika autocesta, 107 odmorišta i 105 čvorišta. Za zimsku službu spremno je oko 800 radnika i gotovo 180 teretnih i specijalnih vozila.

Postoji li, ipak, mogućnost da vas, kao često prethodnih godina, snijeg u prosincu ili siječnju “iznenadi”?

- Rekao bih da naša percepcija o zimskoj službi ovisi o tome je li cesta crna ili ne. Ako nije, to podrazumijeva nesposobnost i nespremnost. Međutim, realno gledajući, u vrijeme snježnih padalina nije moguće dovesti cestu u stanje bez snijega. Uloga je zimske službe omogućiti prohodnost i osigurati sigurnost svih sudionika u prometu. Ne smijemo zaboraviti da autocesta prolazi kroz specifične mikroklimatske zone gdje uz snijeg imamo i buru te da kombinacija tih dviju meteoroloških pojava može paralizirati promet, naročito kamionski. Osim toga, zbog klimatskih promjena već smo se pomalo navikli na blage zime s nekoliko dana iznimno nepovoljnog vremena. Orkanska bura, snijeg ili ledena kiša nisu nešto čemu bismo se trebali posebno čuditi. No, mi smo potpuno spremni na sve vremenske uvjete.

Jesu li naše autoceste sigurne, koje dionice su “crne” točke, posebno opasne za promet, i što HAC radi za poboljšanje sigurnosti?

- S više od 1300 kilometara mreže autocesta Hrvatska je pri europskom vrhu izgrađenosti cestovne infrastrukture s obzirom na veličinu zemlje i broj stanovnika. Mi smo danas popularna turistička destinacija do koje se prvenstveno stiže cestovnim putem jer više od 80 posto gostiju koristi cestovni prijevoz. Međutim, značajno je da se postupno smanjuje visoka sezonalnost korištenja autocesta. Razlog tome, osim u gospodarskom aspektu, leži i u sigurnosti koju pružaju naše autoceste. Hrvatska je cestovna mreža, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, ove godine svrstana među najbolje i najsigurnije europske i svjetske cestovne infrastrukture. U društvu s Danskom, Omanom, Njemačkom, Španjolskom, Katarom, Švedskom i Luksemburgom dijelimo 13. mjesto na listi od 137 zemalja svijeta. Od zemalja u okruženju, Slovenija se nalazi na 51., Mađarska 62., Srbija 100., a BiH na 109. mjestu. To je potvrdila i studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurnosti na autocestama. Dobiveni rezultati pokazali su da 96 posto autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo četiri posto dionica ima srednju stopu, a srednje visoku i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. Dakle, nema “crnih” točaka. Sigurnost nema alternativu i mi smo tome podredili našu poslovnu filozofiju koja glasi - sigurnost i očuvanje infrastrukture uz održivo poslovanje. Upravo zato značajna sredstva ulažemo u izvanredno održavanje autocesta i povećanje sigurnosti. Razumijem nezadovoljstvo vozača kada se zateknu u gužvi zbog radova, onda se obično negoduje i komentira kako se na tim autocestama stalno nešto krpa ili popravlja. No, pokušajte na vlastitom balkonu nekoliko godina ne održavati ogradu. Dijelovi će sasvim sigurno korodirati, a sad zamislite kompleksni sustav autocesta i pratećih objekata koji se protežu nekoliko tisuća kilometara.

Izdvajamo