TAJNIK ZA ODNOSE S DRŽAVAMA

ŠEF VATIKANSKE DIPLOMACIJE U ZAGREBU BRANIO UGOVORE KATOLIČKE CRKVE S RH 'Ugovor o gospodarskim pitanjima treba čitati na iznijansiraniji način'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 10.10.2018. u 23:09

NO FRANCE - NO SWITZERLAND: October 27, 2017 : Msgr. Paul Richard Gallagher, secretary for Relations with States attends a press Conference for the presentation of the Dialogue “(Re) Thinking Europe. A Christian contribution to the future of Project Europe” at the Holy See press office in the Vatican., Image: 354094463, License: Rights-managed, Restrictions: No model/property release was granted for this image. Pursuant to law and as previously agreed by registering on this website, the company publishing this image is required to blur or pixelate the sensitive details in such a way as to make those details un, Model Release: no, Credit line: Profimedia, IPA
Profimedia, IPA

 

Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher susreo se u srijedu u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu s predstavnicima drugih vjeroispovijedi u Hrvatskoj.

Vjerujem da nam ovaj trenutak susreta, istaknuo je Gallagher, može dati kratku prigodu da se međusobno upoznamo i prihvatimo jedni druge, bez obzira na razlike, u dubokom duhu međusobnog poštovanja i razumijevanja te da iskreno razgovaramo o zajedničkom radu na zajedničkim ciljevima koji za svrhu imaju dobrobit čovječanstva, promicanje moralnih vrijednosti, priznavanje dostojanstva čovjeka - što je preduvjet za poštovanje ljudskih prava.

Naglasio je kako je na prvom mjestu odbacivanje bilo kojeg oblika nasilja nad čovjekom; promicanje vrijednosti života, mira i slobode, društvene pravde i pomirenja.

Riječ je o zajedničkom radu na, rekao je, uklanjanju zala koji danas pogađaju čovječanstvo pa se možemo nadati da ćemo uspjeti olakšati rad ljudima dobre volje, koji su potaknuti dubokim religioznim duhom.

Ocijenio je kako je u tom smislu dijalog među religijama bitan i neophodan, u službi općeg dobra.

„Riječ je, stoga, da ga, u redovnu, svakodnevnu realnost unesemo u odnose među religijama i vjeroispovijestima“, napomenuo je dodavši kako se u neumornom učenju pape Franje, ekumenski i međureligijski dijalog obično uvrštava u kategoriju susreta, kao poticaj za izgradnju mostova, a ne zidova.

Smatra kako je međureligijski kulturološki kontekst koji izdvaja Hrvatsku tlo pogodno za produbljivanje 'dijaloga prijateljstva' koji različite vjerske zajednice mogu koristiti u stvaranju međusobnih odnosa temeljenih na uzajamnom povjerenju, dijeljenju i solidarnosti.

Želja mi je, naglasio je, da se dijalog medu vjerskim zajednicama u Hrvatskoj nastavi na istoj valnoj duljini kako bi među vama mogao ojačati mrežu odnosa, izgrađenu na humano-kulturološkim pretpostavkama i na međusobnoj namjeri obogaćivanja odnosa, koja sve više potiče međusobno poštivanje i poznavanje i otvara put suradnje u promicanju ljudskog dobra.

Susretu su nazočili predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice i reformiranih kršćana. Izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) predvodio je pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk, a Islamske zajednice Mevludin efendija Arslani.

Tajnik Svete Stolice nadbiskup Gallagher poslije susreta u srijedu navečer je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) održao predavanje "20 godina od ratifikacije ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima".

'Ugovor o gospodarskim pitanjima treba čitati pažljivije'

Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher održao je u srijedu navečer predavanje "20 godina od ratifikacije ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima“ istaknuvši kako taj ugovor treba čitati na nešto iznijansiraniji način od onoga koji dopušta isključivo praktično tumačenje.

Predavanje je održano u Velikoj dvorani na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS), bilo je otvoreno za javnost i pobudilo je veliko zanimanje čelnih ljudi Katoličke crkve u Hrvatskoj na čelu s velikim kancelarom HKS-a zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, članova akademske zajednice toga sveučilišta, te brojnih gostiju - predstavnika hrvatskoga političkog, javnog i kulturnog života.

Nazočni su tako, među ostalima, bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednice Republike dr. Mate Granić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, te predstavnici diplomatskoga zbora i drugih vjerskih zajednica.

Ugovor u političkom smislu prepoznaje da je opće dobro društva cilj institucionalnoga poslanja Crkve

Nadbiskup Gallagher podsjetio je da je Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima ratificiran prije 20 godina, a slijedio je nakon triju prethodnih bilateralnih sporazuma - o pravnim pitanjima, suradnji na području kulture i odgoja te o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske potpisanih 19. prosinca 1996.

Tajnik Svete Stolice za odnose s državama smatra da taj četvrti ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske "treba čitati na nešto iznijansiraniji način nego što bi to moglo dopustiti isključivo praktično tumačenje - budući da se ne radi samo o prijedlogu bilateralnog rješenja koje se pojavilo između strana - konkretno o pitanjima crkvene imovine u nastojanju da se povrati stanje prije komunističkog razdoblja, već o pokušaju primjene načela koja odražavaju poimanje života i povijesti na kojima počiva naša zajednička uljudba".

S tim u vezi nadbiskup Gallagher spomenuo je dva članka iz spomenutoga ugovora za koje smatra da zaslužuju poseban spomen. To su 9. članak koji se odnosi na uvrštavanje svećenika, redovnika i redovnica u državni mirovinski sustav, te 12. članak o uključivanju pogodnih mjesta za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoštovlje i pastoralni rad u planove razvoja gradova i naselja.

"Ugovor predstavlja jasno zakonodavno opredjeljenje hrvatske Vlade koje, usprkos formalnom karakteru i prolaznosti svojih normativnih propisa, u političkome smislu prepoznaje da je opće dobro cilj institucionalnoga poslanja Crkve", istaknuo je nadbiskup.

Da bi se takav cilj i postigao Crkva mora, ocijenio je, pribjeći ne samo duhovnim već i materijalnim sredstvima.

Mentalno nasljeđe neriješenih odnosa između Crkve i države zna od vremena do vremena izbiti u hrvatskoj javnosti

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić podsjetio je da je povijest odnosa Svete Stolice i Hrvatske duga 13 stoljeća, ali i istaknuo kako su ipak diplomatski odnosi između Svete Stolice i Republike Hrvatske u pravome smislu riječi uspostavljeni tek 8. veljače 1992. nakon osamostaljenja i međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.

Kardinal je napomenuo i kako je u prošlome stoljeću bilo više nastojanja Svete Stolice i predstavnika Katoličke crkve u hrvatskome narodu da se ti odnosi urede. Tako su, dodao je, nakon raspada Austro-Ugarske monarhije u kojoj su ti odnosi bili uređeni Konkordatom, u Kraljevini Jugoslaviji ta nastojanja završila neuspjehom, a poslije Drugoga svjetskog rata u komunističkoj Jugoslaviji od progona Crkve i nepoštivanja slobode vjeroispovijesti došlo se do beogradskoga Protokola iz 1966. koji je formalno jamčio minimalan "modus vivendi" u prilikama tadašnjega sustava državnog ateizma.

"Budući da su tijekom postojanja obaju jugoslavenskih režima odnosi između Crkve i države bili i ostali neriješeni, to mentalno nasljeđe zna, od vremena do vremena, ponovno izbiti u našoj javnosti izraženo pitanjima pojedinaca", istaknuo je kardinal Bozanić.

Smatra da je zato korisno i dobro u otvorenome dijalogu i međusobnome poštivanju, a u brizi za cjelovit duhovni i materijalni razvoj čovjeka i svega hrvatskog društva, ta nerazjašnjena pitanja temeljitije i stručnije proučiti, uspoređujući iskustva drugih zemalja, posebno onih koji su nam bliže po kulturološkoj tradiciji.

Kardinal vjeruje da je i predavanje nadbiskupa Gallaghera značajan doprinos tome nastojanju.

Papin "ministar vanjskih poslova" o ugovorima Svete Stolice

Predavanje nadbiskupa Gallaghera, za kojega je neposredni domaćin - prorektor na HKS-u Emilio Marin, rekao kako se može reći da je "on Papin ministar vanjskih poslova", bilo je sadržajno objedinjeno oko triju točaka, od kojih je završna i najkraća bila osvrt na Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.

Nadbiskup Gallagher iscrpno je pak govorio o dvije točke - prva je bila "Širenje pregovaračke politike Svete Stolice", a druga "Društveno-politički i crkveni profili nedavnih ugovora Svete Stolice".

Uvodno je podsjetio kako, s gledišta Svete Stolice, zaključivanje bilateralnih ugovora, i danas kao i u prošlosti, omogućuje praktično pridržavanje dvaju temeljnih načela istaknutih u pastoralnoj konstituciji "Gaudium et Spes" u odnosima s političkom zajednicom - načelo međusobne neovisnosti države i Crkve i načelo uzajamne suradnje. Ta su načela, dodao je nadbiskup Gallagher, izrijekom spomenuta u sporazumima koji su sklopljeni nakon Drugoga vatikanskog sabora i posebno u ugovorima s državama središnje i istočne Europe.

Kada je pak riječ o suvremenome pristupu Svete Stolice u pregovaranju o sporazumima, tajnik Svete Stolice za odnose s državama, istaknuo je tri značajke - svevremenost, prikladnost bilateralnih sporazuma svakoj državi i međunarodnost.

Mons. Paul Richard Gallagher, naslovni nadbiskup Hodelma, rođen je 1954. u Liverpoolu u Ujedinjenome Kraljevstvu. Zaređen je za svećenika 1977. Od 1984. radi u diplomaciji Svete Stolice. Bio je apostolski nuncij u Burundiju, Gvatemali i u Australiji. Od 2014. na čelu je vatikanske diplomacije.

Prorektor Marin istaknuo je kako je ekumenizam ideja vodilja nadbiskupa Gallaghera kao moralni imperativ za sve kršćane. Marin je podsjetio i na hrvatsku baštinu ekumenskih ideja i stajališta u življenju na rasrkižjima što je, smatra, kako naš privilegij, tako i uzrok mnogih patnja hrvatskoga naroda.

 

Izdvajamo