Oko 23 tisuće članova dvaju obrazovnih sindikata u četvrtak i petak dobit će priliku izjasniti se na referendumu o sporazumu parafiranom među predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te tri sindikata obrazovanja i znanosti (treći sindikat, znanosti, ne provodi referendum). O ishodu referenduma, koji bi trebao biti poznat u petak iza podneva, ovisit će hoće li sindikati pokrenuti štrajk u srednjim školama u idućem tjednu, kada oko 27 tisuća maturanata polaže obavezne ispite mature iz hrvatskog i engleskog jezika.
Kako su priznali sindikalci, parafirani sporazum je kompromis za pet zahtjeva Sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Tražili su povećanje osnovice od 10 posto, linearni rast koeficijenata, odnosno uvođenje privremenog dodatka na plaće do primjene novih koeficijenata; izuzeće djelatnika u obrazovanju i znanosti od ocjenjivanja (vrednovanju rada) te – na čemu su posebno insistirali - odgodu reforme strukovnih škola.
Što se dobilo
Sporazumom su uspjeli dobiti privremeno izuzeće od ocjenjivanja te još nekoliko ustupaka, među kojima je sindikatima najvažniji onaj vezan uz reformu koju nije bilo moguće odgoditi: u idućoj školskoj godini nastavnicima neće biti taknuta norma (time ni plaća) zbog uvođenja modularne nastave. Nadalje, u sporazumu je navedeno osnivanje dvaju radnih tijela. Prvo bi se trebalo baviti materijalnim položajem zaposlenih, dok će u drugome sindikati također postati partneri u pokušaju pronalaska rješenja kojim bi se dugoročno riješilo pitanje ocjenjivanja radnika.
Sporazum sadrži i natuknicu o pregovorima po pitanju plaćanja djelatnika koji sudjeluju u poslovima državne mature. Gostujući na HRT-u, Željko Stipić iz Preporoda je priznao kako nisu dohvatili sve što su u početku zamislili.
Sindikati su ukratko rezimirali - nismo u potpunosti zadovoljni, ali niti u potpunosti nezadovoljni, na članovima je da odluče: prihvati li članstvo sporazum, odustaje se od štrajka i obrnuto.
– Spremni smo na jednu i drugu varijantu. Predodžbu o rezultatu nemamo, navijanja nema. Bitno je da su se kroz sporazum ovi sindikati prvi puta legitimirali. Kroz novu radnu skupinu insistirat ćemo ponajprije na promjeni koeficijenata, a ukoliko do toga ne dođe u dogledno vrijeme, tada na sektorskom dodatku. Što se ocjenjivanja tiče, sporazum nam jamči da kao partneri predložimo neku vrstu rješenja. Po ovim pitanjima smo uvijek bili druga strana na ulici, a sada smo druga strana za stolom, rekao nam je Stipić u srijedu, dodajući kako su se po pitanju odgode reforme morali "okaniti popravljanja svijeta" i orijentirati na radnike, štiteći sporazumom njihove norme.
Da nije bilo toga, sigurno ne bi došlo do dogovora, kaže.
Katastrofa od štrajka
Sindikati su, doznajemo, u sporazum pokušali uglaviti i obavezu Vlade da plati djelatnicima dnevnice za protekla dva štrajk, no to im nije prošlo. Sve skupa komentirala je Jutarnjem Sanja Šprem, predsjednica većinskog Sindikata hrvatskih učitelja i Matice sindikata javnih službi.
– Ono što je svima valjda jasno jest da je ekipa odustala od svih materijalnih zahtjeva koje su postavljali u štrajku. Na žalost, od njih je to bilo očekivano. Na samom počeku sam ukazivala koliko su njihovi zahtjevi promašeni i pravno ne mogu biti važeći, time niti realizirani. Na vrijeme sam upozoravala da riskiraju radna mjesta zaposlenika. Nije mi drago, no očito je došlo na moje, kaže Šprem.
Po njezinu mišljenju, strateški je štrajk (prvi, pa onaj drugi cirkularni u travnju) bio katastrofalno osmišljen. Svjedočili smo, kako kaže, štrajku na rate, pri čemu se potencijal prosvjetara nije iskoristio na vrijeme, a rezultirao je gubitkom dvije dnevne zarade zaposlenika.
– Ono što je postignuto sporazumom nije niti blizu onome što se tražilo od štrajka, iako su imali dobru priliku kvalitetnije pregovarati. Tri puta im je na stolu bila odgoda reforme. To što do toga nije došlo, suodgovorni su sindikati jer su prekasno reagirali na reformu o kojoj se priča od 2018. Po svojoj staroj praksi, oni su je se sjetili tek u veljači ove godine. Kao iskusnoj sindikalistici, stvari su mi bile jasne od početka, no oni su se utopili u vlastitoj lošoj strategiji, tvrdi Šprem, uvjerena da će sindikalno članstvo to prepoznati.
Decidirano nastavlja: nisu dobili ništa. Dobili su mogućnost sudjelovanja u radnim skupinama, što je eklatantno nepoznavanje kolektivnog ugovora. Njime je propisana mogućnost sudjelovanja u skupinama. Dakle, ponavlja, nisu dobili ništa, pogotovo ne materijalno.
Dečki se pokazali
- Jedino što mi je drago da se barem napravila sigurna zona po pitanju prve godine reforme strukovnih škola. Gledajući čitavu priču i taj štrajk na rate, pa ovaj debakl s kojim je to završeno, mogu reći da je ovo bio najneuspješniji štrajk u povijesti Hrvatske, a sporazum im čak nije niti izlazna strategija, kritizira Sanja Šprem, uz najavu početka pregovora za Dodatak 1 Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, koji počinju u četvrtak. Pregovarat će se o novom povećanju osnovice za izračun plaća.
U svom kritičkom osvrtu navodi kako su "dečki pokazali sve što znaju i umiju" (njihova izjava), a oni u ostalim sindikatima javnih službi uviđaju da su u svojoj igri prokazali vlastite nesposobnosti.
- Ono što me žalosti su posljedice ovako neuspješnog štrajka i strategije, koja je od početka počela krivo. One će dugoročno imati posljedice po nastavnike i obrazovni sustav jer nikada lošija podrška javnosti nije bila. Koristili su agresivnu terminologiju, najavljivali udarac na učenike kada su najslabiji i, gledajući dugoročno, da, tu će biti posljedica po dignitet struke. Mene kao sindikalku najviše brinu dugoročne posljedice na buduća sindikalna organiziranja. Ovo će rezultirati nepovjerenjem prema sindikatima, komentira Šprem, uz rezime: - Retorika im je bila žestoka, no tresla se brda, rodio se miš.
Uvjerena je kako su članovi sindikata shvatili da je referendum pokušaj pranja odgovornih osoba za vlastiti neuspjeh, no ukoliko članstvo ne pristupi u dovoljnom broju izjašnjavanju o sporazumu, odgovornost će pasti na čelništvo sindikata.
- Ovaj put bit će gusto i teško, kaže, uz zaključak kako je ovo veliki poraz za tri sindikata. Ne želeći se uplitati u autonomiju sindikata, dodaje kako vjeruje da bi se o odgovornosti njihovih čelnika morala raspraviti na sindikalnim tijelima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....