Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec odmara se na otoku Krku, a još se nije slegla prašina zbog prošlotjednih odluka suda kojem je na čelu: povratka povlaštenih mirovina te prava na službenu upotrebu Brijuna i ostalih državnih vila šefovima Ustavnog te Vrhovnog suda. Najnovijim odlukama skoro cijeli postav Ustavnog suda za sebe je osigurao prije dvije godine zaustavljene povlaštene mirovine, a isto tako odsad opet mogu i na ljetovanje u državne vile.
Vlada premijera Zorana Milanovića nikako, čini se, da se dogovori sa ustavnim sucima, koji su Kukuriku-koaliciji postali ozbiljna ‘oporba’. No, predsjednica Ustavnog suda Omejec odbacuje takve interpretacije. Istodobno se nagomilavaju odluke Ustavnog suda kojima se ruše one lokalne i državne izvršne vlasti. Ustavni suci nisu se složili s nekoliko odluka bivšeg ministra Željka Jovanovića, pale su sada i dvije odluke koje su u vrijeme krize bile važna politička poruka ove Vlade. Predsjednica Omejec pak tvrdi da je u korektnim odnosima s premijerom Milanovićem te da nema govora o tome da je Ustavni sud oporba, ali nakon posljednje dvije odluke, priznaje, ostaje gorak okus.
No, sat Jasne Omejec na čelu Ustavnog suda otkucava, dogodine će i njezin mandat na revidiranje. Što planira poslije?
“Ne razmišljam o tome, još je dosta toga preda mnom”, dodaje za Globus dok se ovih dana odmara na Krku.
Tamo je drugu godinu zaredom.
Nema vremena za odmor, tvrdi, jer ju je Venecijanska komisija Vijeća Europe imenovala za izvjestitelja u izradi stručnog mišljenja o prijedlogu izmjena Ustava Makedonije. Izvješće bi trebala predstaviti u listopadu u Rimu. Angažirana je i od Europske komisije u okviru programa TAIEX kao međunarodni ekspert za izradu Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
“Moram napisati i rad za Liber amicorum Haşim Kılıç, posvećen predsjedniku Ustavnog suda Turske koji uskoro odlazi u mirovinu”, nabraja Omejec. Za 20-ak dana istječe joj i rok za predaju poglavlja u knjizi o ljudskim pravima. Čeka je i autorizacija već predanog rada koji je napisala za Liber amicorum Artur Mauricio. “Puno posla, a malo vremena…”, dobacuje dok u ponoć odgovara na posljednje pitanje za ovaj intervju.
Kako komentirate dosadašnji izbor članova Ustavnog suda, naime, oduvijek su taj izbor pratile spekulacije o političkoj trgovini?
- Svi dosadašnji izbori ustavnih sudaca bili su u skladu s Ustavom i potpuno legitimni. No, ako općenito raspravljamo o odabranom modelu tih izbora, oduvijek sam bila njegov veliki kritičar. Dobro je rješenje da ustavne suce bira Hrvatski sabor, ali je jako loše zamišljen način kandidiranja za tu dužnost. A kandidati su najvažniji. Ako tu imate problem, ako tu imate slabu personalnu bazu za izbor, onda je Hrvatski sabor nemoćan. On ne može izabrati bolje od onoga što mu je ponuđeno. Govorim načelno.
Što u sadašnjem sustavu kandidiranja ne valja?
- Sad se na tu dužnost može javiti svatko, samoinicijativno, po sistemu javnog natječaja. Suprotno tome, kandidiranje osoba za ustavne suce trebalo bi biti u isključivoj nadležnosti najviših državnih tijela. Moguće su različite kombinacije, ali se sve temelje na istoj postavci: odgovornost za predlaganje kandidata jednaka je odgovornosti za izbor ustavnog suca. Ako ne i veća. Netko u državi mora biti odgovoran za to. Tu nema mjesta javnom natječaju. Prevelik je ulog u igri.
Kojim bi se kriterijima morao voditi Sabor pri izboru ustavnih sudaca?
- Venecijanska komisija Vijeća Europe preporučuje da kriterij za sastav ustavnog suda bude struktura društva u kojem taj sud djeluje, tako da on odražava pluralizam društva, odnosno njegove filozofske, etničke, socijalne, političke, vjerske i pravne elemente. Prema mišljenju Komisije, redovni suci ne smiju prevladavati. Trebaju biti zastupljeni i sveučilišni profesori prava, i osobe koje su radile u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, jer se time osigurava raznovrstan pristup istom pravnom problemu koji jamči dobro izbalansirane odluke ustavnog suda. Komisija smatra da treba osigurati i zastupljenost nacionalnih manjina ako one predstavljaju više od 8% ukupnog stanovništva, te odgovarajuću zastupljenost žena. Sadašnji sastav Ustavnog suda ispunjava ta mjerila.
Ustavni suci će se za osmogodišnji mandat prvi put birati prema pravilima koja su bitno poboljšana u izmjenama Ustava 2010. Podsjetimo da ih neće više birati većina saborskih zastupnika, nego dvotrećinska većina. Što mislite o tim promjenama? Hoće li takav izbor biti demokratičniji?
- Promjena koja je unesena u Ustav je dobrodošla, ali nije dovoljna. O najtežem problemu, onom kandidiranja, prethodno sam već govorila. Budući da ništa drugo nije izmijenjeno osim većine glasova zastupnika potrebnih za izbor, sustav je u ovom trenutku neuravnotežen. Hrvatski sabor time je doveden u vrlo tešku poziciju… Najgore je da ne postoji djelotvoran zaštitni mehanizam koji bi osiguravao funkcioniranje Ustavnog suda u situaciji kad Sabor ne uspije provesti takav kvalificirani izbor. Podsjećam da je zbog toga jedno mjesto ustavnog suca prazno od siječnja 2011. Natječaj za to mjesto raspisan je još 2010. I ništa. Potpuna paraliza. A uz taj jedan, iduće godine nas čeka izbor čak šestero novih ustavnih sudaca, pa nakon toga još troje. Bojim se i pomisliti što bi bilo da ih Sabor ne uspije izabrati.