GENERALSKI STOL - Karlovački arheolog Krešimir Raguž na tragu je senzacionalnog arheološkog otkrića - najstarije ranokršćanske crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj opasane dva metra širokim bedemima u kojoj su možda stolovali benediktinci te vitezovi iz reda Ivanovaca ili čak iz najtajanstvenijeg viteškog reda - Templarskog.
O svojem nalazu Raguž je izvjestio Ministarstvo kulture te su odmah započela prva istraživanja koja su potvrdila da se na brdu u mjestu Bukovlje u općini Generalski Stol krije nešto velik o.
-Vejrojatno se radi o redovničkoj crkvi, koje je s vremenom prerasla u župnu, još ne znamo kako i zašto. Isto tako trebamo još istražiti je li to najstarija crkva na hrvatskom kontinentu, ali čak i ako nije, značajna po drugim stvarima, prije svega jer je to bila prava crkva - tvrđava s pratećim gospodarskim zgradama unutar bedema.
Arheolozi su prema ostacime kremike zaključili da je gradina nastala na temeljima Ilirskog naselja iz Rimskog doba, koje je na istom mjestu bilo tisuću godina ranije.
U projekt se uključilo Ministarstvo kulture te je financiralo prva iskapanja pod paskom Krešimira Raguža, dr. Ane Azinović Bebek, stručnjakinje za srednji vijek, te povjesničara Petra Sekulića.
Prema najstarijim zapisima moglo bi se raditi o crkvi Sv. Jurja koja se u spisima spominje 1334. godine, ali stručnjaci pretpostavljaju da bi se moglo raditi i o crkvi Sv. Ivana, jer se to ime lokaliteta održalo u narodnoj predaji u selu.
- Ovo je romanička crkva, zaključujemo to po načinu dizanja, dimenzijama, ostacima namještaja koji su pronađeni u apsidi crkve i drugim detaljima. Način gradnje govori da se možda ni ne radi o župnoj crkvi, već samostanskom objektu, a povijesni izvori kažu da je iz nje još u 15. stoljeću namještaj bio prenesen u crkvu Sv. Ivana u Zvečaj koja je tamošnja župna crkva, i to vrlo pažljivo - priča dr. Azinović-Bebek pokazujući dlijeto pronađeno nedaleko bivšeg ulaza u crkvu koje je prije nekih šesto godina očito poslužilo majstorima za demontiranje namještaja.
Fasciniraju bedemi oko imanja. Osim što su bili široki i do dva metra i visoki do sedam ili osam metara, imali su i kulu. S druge strane, prema rijeci Mrežnici, s dvije strane su provalije, zbog čega je tvrđava bila gotovo neosvojiva. Unutar bedema, osim crkve velike 15 puta 7,5 metara, bile su i gospodarske zgrade. Svod iznad olatara bio je izgrađen od sedre koju su graditelji vjerojatno dovezli iz obližnje Mrežnice. Na drugom, sporednom ulazu, nalazi se posebna zanimljivost. Graditelju je na podlogu pala paprat, te je u žbuki otisak biljke ostao sve do danas.
Arheolozi se nadaju da će tijekom iskapanja koja će, ukoliko to dozvole sredstva, biti nastavljena na proljeće pronaći pokoji grob, u kojemu bi zasigurno našli odgovore na brojna pitanja oko stvarne namjene gradine.
S obzirom na veliku zainteresiranost Ministarstva kulture, crkve, lokalne zajednice i lokalne samouprave, nalazište treba dobro istražiti, kaže arheolog Raguž, jer ima dobre predispozicije da u budućnosti postane arheološki park.