KARLOVAC - Šumovita okuka koju s dvije strane omeđuje kanjon rijeke Mrežnice u Bukovlju nedaleko Duge Rese, upravo je postala jedna od najznačajnijih arheoloških lokalita u Republici Hrvatskoj. Mještani sela taj su predio od davnina zvali Crkvišće i imali su saznanja da zemlja ispod svoje površine nešto krije. Tajnu su prije tri godine načeli arheolozi, a rezultati analize koju su u međuvremenu proveli, zapanjili su i njih same.
Pronađeni temelji crkve datiraju iz doba ranog kršćanstva, iz 5. stoljeća, međutim, usput su otkrili i temelj još starije rimske, kasnoantičke utvrde s dva metra širokim bedemima iz 4. stoljeća, koja je imala funkciju strateške građevine za rimske vojnike, bila je upravno središte mjesta, ali i zaklon za obitelji koje su živjele van gradine. Stručnjaci su vrijedni nalaz prezentirali javnosti.
- Sve učestaliji i razorniji barbarski upadi na teritorij Rimskog carstva od 3. stoljeća, rezultirali su napuštanjem nekih provincija i osnaživanjem sustava obrane Carstva. Proveli smo geofizička istraživanja te zaključili da smo pronašli građevinu za smještaj vojne posade, koja je naslonjena na vanjski obrambeni zid. U njoj smo pronašli dosta vojne opreme iz toga doba, dijelove kopalja, noževa, vojnih oklopa te puno keramičkih nalaza koje tek treba obraditi. Osim toga, definirali smo još tri zanimljiva mjesta, na vanjskom obrambenom zidu - tri kule. Utvrda je doista jako zanimljiva i uklapa se u kasnoantički sustav Rimskog carstva iz kojeg se kontrolirala komunikacija uz Mrežnicu. Usporedbom sa sličnim utvrdama u Sloveniji, Austriji i BiH, došli smo do zaključka da život u njoj počinje u 4. stoljeću dok gornju granicu ne možemo definirati - rekla je dr. Ana Azinović-Bebek, arheologinja koja vodi istraživanja u Bukovlju, dodajući da su nalazište datirali po sedam novčića koji su vjerojatno bili plaća nekog rimskog vojnika.
Nalazište se ne može uspoređivati sa onima na području Siska ili Vinkovaca, međutim, kao mikrolokacija je jedinstvena u Republici Hrvatskoj. Zašto, pojasnio je karlovački arheolog Krešimir Raguž, rekavši da su u Bukovlju na jednom mjestu pronašeni tragovi prapovijesti, antike, ranog srednjeg vijeka, kao i vremena kada su to vrijeme počeli naseljavati Hrvati.
- Takvo nalazište ne samo da je iznimno, jednostavno nema nigdje drugdje u Hrvatskoj lokaliteta na kojem se bilježi toliko perida "posloženih" jednih za drugim. Lokalitet nad kanjonom Mrežnice je prapovijesna brončanodobna-željeznodobna gradina, našli smo prapovijesne nalaze stare i tri tisuće godina, na tu gradinu je "sjela" kasnoantička utvrda iz Rimskog carstva, a na nju smo dalje našli germanske, odnosno gotske nalaze, pa sve do komada keramičke posude s takozvanom valovnicom, koja se povezuje s ranim srednjim vijekom i dolaskom Hrvata na ovo područje - rekao je arheolog Krešimir Raguž.
Opsežno istraživanje već treću godinu financira Ministarstvo kulture, a vodi ih Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za kopnenu arheologiju, uz potporu Konzervatorskog odjela Karlovac. Istraživanja bi mogla potrajati i 10-15 godina, a paralelno se razvija ideja osnivanja arheološkog parka, čime bi se, između ostalog, ubrzao projekt.