StoryEditor
VELIKA ANALIZA

Šest prijelomnih točaka u Kninu: ‘Plenković je uspio Oluju i HDZ napokon izbiti iz ruku radikala‘

Šest prijelomnih točaka analiziraju trojica profesora: Tihomir Cipek, Tvrtko Jakovina i Dragan Bagić
Gordan Jandroković, Ante Gotovina, Zoran Milanović, Andrej Plenković
 Nikša Stipaničev/Cropix

Trebalo je proći 25 godina od Oluje i kraja rata da na obljetnicu u Knin dođu i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. I isto toliko da predstavnici vlasti, uz rutinske poruke mira, izgovore i ono što su žrtve čekale godinama. Izgovorio ih je premijer Andrej Plenković: “Treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje.

Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda, čime ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji”.

I to je izgovorio tako da ga Eugen Jakovčić, dugogodišnji kritičari iz Documente - Centra za suočavanje prošlošću, ne štedi, samo što je ovaj put riječ o hvali: “Premijerov povijesni nastup u Kninu je dugoočekivan mirovnjački govor jer je okrenut tako žuđenom suosjećanju sa svim žrtvama”.

Šest prijelomnih točaka koje su proizašle iz poruka premijera Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, te što to znači za politički, ali i život običnih građana Hrvatske, analiziraju trojica profesora: Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te Tvrtko Jakovina i Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

1) Plenković je Oluju stavio na pravo mjesto i otrijeznio radikalnu desnicu

"Plenković je jasno odredio mjesto srpskih žrtava u političkim interpretacijama Oluje i Domovinskog rata. Ovo nije prvi takav potez hrvatske službene politike, ali je presudan zbog dvije stvari. Prvo je samo mjesto, što se to dogodilo u Kninu u okviru obilježavanja Oluje. I drugo, to je napravio predsjednik HDZ-a kao još jedan korak distanciranja od radikalne desnice kojom je HDZ ucijenjen od 90-ih.

U kampanji za parlamentarne izbore Plenković je bio prvi predsjednik HDZ-a koji nije varao svoje birače koketirajući sa simbolima i retorikom desnice. HDZ je to radio godinama: u kampanji bi podilazio radikalnom nacionalizmu, a kad bi osvojio vlast radio bi što je trebalo, pa i koalirao sa SDSS-om.

Plenković se u kampanji nije dodvoravao toj desnici i sad ima puni legitimitet provoditi umjerenu i centrističku politiku. Nitko ga ne može optužiti za prevaru birača. Da, te korake su napravili i Jadranka Kosor i Ivo Sanader, ali nikad do kraja; Sanader bi uzviknuo 'Hristos se rodi', a onda prijetio crvenim vragovima. Plenkovićev govor u Kninu je završetak tog ciklusa - emancipacije od radikalne desnice i zato im i nije po volji", komentira Dragan Bagić, sociolog na Filozofskom fakultetu.

image
Andrej Plenković
Stipe Majic/AFP

Tihomir Cipek, politolog na Fakultetu političkih znanosti, drži da je Plenkovićev govor, govor budućnosti, da je prošlost stavio u funkciju budućnosti i poručio da društvo treba ići naprijed: "S naglascima da su Domovinski rat i njegova pobjeda bili legitimni, ali i iskazivanjem pijeteta prema srpskim žrtvama Plenković je pokazao da državu vidi kao zajednicu ravnopravnih građana i da ne možemo imati uključivo društvo ako ne odamo priznanje svim žrtvama rata".

Tvrtko Jakovina, povjesničar s Filozofskog fakulteta, ima dvojbe prema ljudima oko Plenkovića čija je retorika do jučer bila potpuno drugačija, poput Željka Reinera i Tome Medveda. "Tek treba vidjeti radi li se o skupini političara koji će učiniti što god treba da bi se zadržali na vlasti ako šef to kaže, ili je Hrvatska zaista došla do točke na kojoj će ovako jaka gesta izazvati istinski preokret.

Mi smo imali puno gesta, od Sanaderova 'Hristos se rodi', Slobodana Uzelca u Vladi, pokušaja da se u udžbenike uvedu narativi koji će biti jednaki i za Hrvate i za Srbe, isprike Tadića, Josipovića, financijsko obeštećenje obitelji Zec... No, to se sve razbilo. Zato moramo biti oprezni."

2) I Srbi u Hrvatskoj spremni su redefinirati Oluju

Bagić smatra da je Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i potpredsjednik Vlade, svojim dolaskom na proslavu Oluje napravio važan korak k promjeni službene politike hrvatskih Srba prema Oluji, ali i Domovinskom ratu:

"Oluja je prije svega poraz velikosrpske politike, s kojom predstavnici hrvatskih Srba nemaju ama baš nikakve veze. Svojim dolaskom u Knin to su i simbolički pokazali. Time se izbija još jedan važan adut radikalnoj i iracionalnoj hrvatskoj, ali i srpskoj, desnici. Srbi moraju priznati sebi i svojim biračima da je Oluja bila legitimna, njihove žrtve naravno nisu bile legitimne, ali dolazak Miloševića u Knin svojevrsno je priznanje da je Hrvatska imala pravo vratiti svoj suverenitet oružanim putem.

To priznanje nije izrečeno eksplicitno, ali nadam se da su ovim činom otvorena vrata za to", Jakovina, pak, smatra da je vodstvo hrvatskih Srba napravilo "katarzični iskorak, ali da to još uvijek ne daje sliku većine Srba u Hrvatskoj kao što niti Plenkovićev potez ne možemo uzeti zdravo za gotovo da on predstavlja većinu HDZ-a". "Srpska zajednica u Hrvatskoj je shvatila da politike koje se 25 godina vode ne vode nigdje, da su srpska sela i dalje bez struje, da stvarnog pomirenja nije bilo, a stalno lebdi napetost i sumnja o njihovoj vezi s Beogradom.

Možemo se nadati da će ovo biti impuls da se stvari počnu mijenjati između Zagreba i Beograda, jer će se možda promijeniti odnos između Srba u Hrvatskoj i službenog Zagreba", procjenjuje Jakovina.

3) Milanović je otrijeznio radikalnu ljevicu

Ono što je Plenković učinio radikalnoj desnici, to je isto Milanović odlikujući postrojbe HVO-a učinio radikalnom dijelu lijevog političkog spektra. "Odlikovanjem postrojbi, ne pojedinaca", tumači Begić, napravio je iskorak k objektivnom i konsenzualnom sagledavanju uloge HVO-a ne samo oko Oluje i dodaje: "Istinabog, s malo nespretnosti i 'zoranizmima' u izvedbi, poput onog da nije svatko tko je osuđen u Haagu ratni zločinac.

To je važan korak u promjeni stavova ljevice o nizu pitanja vezanih uz HVO, Herceg Bosnu, rat u BiH i politiku Hrvatske prema BiH. Na tom polju ljevica još živi niz neodrživih mitova. Ovo je možda mali korak u njihovu razbijanju, jer dio ljevice gleda na ulogu HVO-a na emotivan i nepromišljen način. Možda malo nezgrapno, ali to ne umanjuje bit tog čina", uvjeren je Bagić. Cipek, pak, smatra da je taj identitet Milanović i ranije iskazivao, te da ga je demonstrirao i u Mostaru, da je i ranije iskazivao važnost HVO-a.

4) Radikalna desnica gurnuta na margine

Protokol je iskoristio koronu za kontrolu samog događaja i onemogućio pristup radikalnoj desnici koja živi od simbola i Oluju uvijek koristi za poentiranje svog narativa - gurnuti su u stranu, i fizički i simbolično. "Protokolarnom marginalizacijom radikala koji koriste simbole Domovinskog rata isključivo za vlastite političke ciljeve, zadan je važan udarac iracionalnom i manipulativnom dijelu hrvatske desnice. Ovo je prvi put u novijoj povijesti da radikali nisu dobili prostor za to, dapače da su se svi drugi ujedinili protiv njih.

image
Boris Milošević i Andrej Plenković u Kninu
Nikša Stipaničev/Cropix

To je krucijalno da se simboli Domovinskog rata oduzmu iz ruku radikalne desnice koja ih koristi kao vlastito pogonsko gorivo i vrate svim građanima Hrvatske", naglašava Bagić, a Cipek vidi to kao znak da se domovina okrenula budućnosti, a Domovinski pokret ostao zarobljen u prošlosti te da je ovo put prema njihovom kraju, odnosno, svrstavanju na margine, gdje ih moderna europska društva ionako stavljaju.

5) Srbi u Hrvatskoj se udaljuju od službenog Beograda

"Dok Beograd vodi ovakve politike to će značiti odvajanje vodstva hrvatskih Srba od Srbije kakva je trenutno. Potez koji nije suglasan s onim što govori Aleksandar Vučić može potaknuti politike u kojima će biti jasno da Srbi u Hrvatskoj znaju da probleme neće moći riješiti ako se Hrvatska ne pretvori u modernu europsku zemlju, a to može samo ako HDZ postane moderna centro-desna stranka.

Kao što Hrvati moraju shvatiti da se povijest Drugog svjetskog rata ne može ograničiti na svibanj 1945. tako i Srbi u Hrvatskoj moraju biti svjesni da se rat na području bivše Jugoslavije koji je odredio i njihove sudbine počeo zbivati od konca sedamdesetih i od Republike Srpske Krajine", smatra Jakovina.

6) Dubinske promjene u HDZ-u

Jakovina predviđa katarzu unutar HDZ-a do koje može doći na dva načina: silom predsjednika ili stvarnom promjenom. "Plenković sada ima veliku šansu da HDZ doista pretvori u stranku desnog centra i to može biti velika stvar generalno za Hrvatsku. Neke mekše poteze, ako ne ovako rezolutno, Plenković je mogao poduzeti i prije. No, ovo može biti Plenkovićev zaokret i ostati važan trenutak u kojemu će biti jasno da zgražanje nad činjenicom da su dva mjeseca poslije Oluje starci u zaselcima ubijeni bez suda neće umanjiti veličinu hrvatske pobjede.

Mir znači mir za sve građane zemlje, a ne da neki mogu biti ubijeni zato što su Srbi. To će pomoći hrvatskom objašnjavanju same sebe, ali i politiku Franje Tuđmana. Hrvatska je od druge polovice 90-ih godina bila izolirana zbog tih politika koje smo vodili nakon Oluje. Nije to samo otvaranje pitanja Srba nego i hrvatske države: tko je bila, kakve je greške napravila i što ćemo učiniti da se ne ponavljaju."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2020 11:27