Božo Petrov, potpredsjednik Vlade i čelnik Mosta, odlučeno je jučer na sjednici Vlade, bit će glavni pregovarač sa sindikatima javnih i državnih službi oko rezanja njihovih materijalnih prava na koja imaju pravo prema kolektivnim ugovorima i sporazumima, a u proračunu za to nisu osigurana sredstva.
Vladini pregovarački odbori moraju sa sindikatima dogovoriti izmjene i dopune temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, kolektivnog ugovora za državne službe te sporazuma o osnovici plaće u javnim i državnim službama. Pregovori bi, prema najavama, trebali početi 21. ožujka.
Prema temeljnom kolektivnom ugovoru, javne službe imaju pravo na regres i božićnicu, a Vlada u pregovorima želi uvjeriti sindikate da zbog mjera prekomjernoga deficita odustanu od tih materijalnih prava.
Na temelju sporazuma o osnovici plaće u javnim i državnim službama, osnovica za izračun plaća u javnim službama trebala bi se uvećati za šest posto godišnje ako bi rast međugodišnjeg realnog tromjesečja BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u prosjeku iznosio dva ili više posto. To bi proračun stajalo čak 1,8 milijardi kuna, za što, jasno, nisu osigurana sredstva. No, kako je najavio predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić u Globusu, oni dolaze sa znatno većim zahtjevom. Sukladno sporazumima i dodacima sporazuma koje su zaposlenici u javnim i državnim službama potpisivali s vladama od 2006. naovamo, ukupno povećanje plaća u tim službama - ako je vjerovati sindikatima i grubim izračunima, moglo bi koštati gotovo pet milijardi proračunskih kuna na godišnjoj razini.
Naime, osim obećanog rasta osnovice od šest posto, sindikati tvrde kako imaju pravo i na usklađivanje plaća sa porastom plaća u privatnom sektoru. Za plaće javnih i državnih službenika sada se izdvaja oko 30 milijardi kuna iz proračuna. Prema njihovom izračunu, prvo bi - odmah - plaće za 180.000 javnih službenika trebale narasti za šest posto, što na godišnjoj razini košta dodatnih 1,35 milijardi kuna. Tada bi prosječna plaća VSS početnika u javnoj službi iznosila 6607 kuna, odnosno 82,7 posto prosječne bruto plaće u privredi. Da bi narasla na dogovorenih 95 posto, morala bi iznositi 7591 kunu. Da bi plaća VSS početnika u javnoj službi, koji ima koeficijent 1,22, iznosila toliko, osnovica bi morala biti 6222 kune. U odnosu na sadašnju - to je povećanje od 21,7 posto! Dakle, povećanje na godišnjoj razini ne bi iznosilo 1,35 milijardi kuna, nego 4,88 milijardi.