Čelnici devet sindikata javnih službi Vladinu ponudu povećanja osnovice plaća u javnim službama od samo tri posto u 2019. smatraju neprihvatljivom, odlučno je odbijaju i najavljuju da će se za pravedniju cijenu rada nastaviti boriti, ako treba, i štrajkom - o čemu postoji konsenzus sindikalnog članstva.
Ta odluka donesena je nakon provedenog izjašnjavanja, odnosno odluka sindikalnih tijela, obznanio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec i rekao kako “započinju pripreme za daljnje aktivnosti, ne isključivši mogućnost štrajka”. Oko štrajka se još konzultiraju, pojasnio je Mihalinec, “naknadno će odlučiti o tajmingu, ali čak 86 posto članstva izjasnilo se za daljnje sindikalne aktivnosti”.
Dobra odluka
Sindikati pozdravljaju Vladinu najavu povećanja neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima na 7500 kuna.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić tumači kako je porast osnovice plaća od samo tri posto neprihvatljiv nakon desetogodišnjeg kaskanja plaća zbog ekonomske krize i pogrešne ekonomske politike koja se na njih nepovoljno reflektira. Ribić drži kako taj odnos traje još od Vlade premijera Zorana Milanovića: “Javni sektor najviše je pogođen i razoren, zbog toga što su plaće niske napuštaju ga najkvalitetniji ljudi.
To je rezultat hajke na javnu potrošnju. Sve to postaje iritantno, perverzno i bezobrazno”, upozorio je Ribić koji je izračunao da bi ponuđeno povećanje osnovice na plaću od 5000 kuna značilo uvećanje za 150 kuna bruto. Sindikati su, pojasnio je Ribić, “tražili povećanje osnovice od 6 do 7 posto jer plaće u javnim službama zaostaju više od 18 posto za onima u gospodarstvu”. Takvo, po njegovoj ocjeni, “kažnjavanje zaposlenih u javnim službama neće poboljšati taj sektor, njega treba reformirati, odvojiti one koji mu pridonose od onih koji ne rade”.
Odljev kadrova
Dopredsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Igor Tripalo, koji Vladinu ponudu opisuje ponižavajućom, upozorio je na opasnost od kolapsa zdravstvenog sustava zbog odljeva najkvalitetnijih liječnika, pogotovo specijalista, kao i na brojne prekovremene neplaćene sate. S njime se složila i predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Ankica Prašnjak koja je naglasila da su posljedice takvog Vladinog tretmana egzodus medicinskih sestara u zemlje EU; samo KBC-u Zagreb nedostaje oko 300 medicinskih sestara.