Malo koji zakon je izazvao takvu slogu saborskih zastupnika poput prijedloga “Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Hrvatskoj”.
U utorak su se svi, i vladajući i oporba, složili da je donošenje zakona nužno kako bi se dijelom riješio problem hrvatskih građana koji su dizali austrijske kredite kod članica Raiffeisen bankarske grupacije - a takvih je oko 3000 s ukupnim dugom od oko 230 milijuna eura. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj izložio je u Saboru kako Vlada prihvaća da se utvrdi ništetnost tih ugovora i objasnio da ga je poboljšala kroz 11 amandmana.
Doimalo se da je Zakon, čija je glavna značajka priznanje da su ugovori sklopljeni s bankama i zadrugama koje su poslovale bez licenci u Hrvatskoj, odnosno odobrenja HNB-a, ništetni i to retroaktivno, već gotova stvar. A onda se dogodio preokret: Zakon je povučen i poslan na doradu. Kao razlog neslužbeno se tumačilo kako se u zadnji tren shvatilo da zakonodavac može štititi samo fizičke, ali ne i pravne osobe. Tako Hrvatsku obvezuje EU Direktiva 93/13. Izvori iz banaka tvrde kako krediti za pravne osobe iznose pet posto u ukupnom iznosu i da ih nema više od 50.
Početak raskola
Što se dogodilo? Dan prije stvar je “zakuhao” viceguverner HNB-a Bojan Fras, upozorivši u RTL Direktu da se takav zakon, ako se donese, odnosi na sve pravne osobe pa i na Agrokor, te da može doći do zloupotrebe zakona i štete za Hrvatsku.
“Zakon o ništetnosti ugovora” kolokvijalno je nazvan Škibolin zakon - jer je zastupnik Marin Škibola usred krize Vlade i skupljanja potpisa za podršku Gordanu Jandrokoviću kao novom predsjedniku Sabora uspio izlobirati podršku Vlade. Kao autori koji su aktivno sudjelovali u izradi tog zakona spominju se Neno Koljaja i Ivica Marković, koji nisu saborski zastupnici, ali su Škibolini stranački kolege, upoznali su se u Živom zidu. Tvrdilo se kako je Koljaja višestruko motiviran za njegovo donošenje - sam je preko off shore tvrtke podigao milijun i sto tisuća eura za gradnju apartmana u Posedarju, ali je projekt propao pa je Koljaji sve oduzeto, a uspio je vratiti tek 350.000 eura. Doduše, u saborskoj raspravi moglo se čuti kako se zakon neće odnositi na već ovršene jer je takav stav zauzeo Ustavni sud.
Osobni interes
Koljaja svoj kredit ne poriče, dizao ih je, kaže, i kao fizička i pravna osoba. No, prigovore o pravnim osobama i plašenju Agrokorom drži bez ikakve osnove, jer su, tumači, ti austrijski krediti dizani uglavnom do 2008. godine, davno prije no što je Hrvatska postala članica EU pa se ta Direktiva ne može retroaktivno primjenjivati na period prije 2013. kada je donesen novi Zakon o kreditnim institucijama prema kojemu bankama više nije potrebno odobrenje HNB-a.
“U slučaju da Vlada bude inzistirala na brisanju pravnih osoba, onda nećemo imati zakon. Ne pristajemo ni na kakva razdvajanja fizičkih od pravnih osoba, niti na razlikovanje prema visini duga”, rezolutan je Koljaja.
Goran Aleksić, predstavnik SNAGA-e, koji je i sam kad je Škibola počeo skupljati potpise podrške za taj zakon uskratio svoj jer je nakon konzultacija s pravnim stručnjacima zaključio da zakonodavac može štititi isključivo fizičke osobe.
“Ni jedan zakon to ne dozvoljava državi - da štiti kredite pravnih osoba, to je nepojmljivo i nedozvoljeno. Izuzetno može biti dopušteno za slobodna zanimanja, OPG-e, male obrte - kao što je to riješeno u konverziji CHF kredita”, kaže Aleksić. Nada se da će se naći neko kompromisno rješenje i napominje kako ništetnost ugovora znači de facto besplatan kredit, ali ne i bespovratan, kako se ovih dana kalkulira u javnosti, jer “svatko tko je dužan mora vratiti svoj dug”.
Stav RBA zadruga
Michael Spitzer u ime članica Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske smatra kako vjerovnici neće moći dokazati da su kredite potpisivali u Hrvatskoj jer i nisu - “nikakvo odobrenje HNB-a nije bilo potrebno jer su austrijske banke imale odobrenje nadležnih tijela Austrije za davanje austrijskih kredita nerezidentima”. Ističa da potencijalna ništetnost ne znači da građani neće morati vratiti isplaćen iznos ili razliku između isplaćenog i uplaćenog. Hoće i to u roku od 30 dana.
Baš zbog toga Aleksić i Grbin predložili su amandman - odredbu iz Uredbe EU 593/08 po kojoj je nebitno gdje je ugovor ugovoren, bilo bi bitno dokazati samo to da je neovlaštena zadruga vabila ljude u Hrvatskoj na ugovaranje štetnih kredita.
Dok Škibola tvrdi kako je zbog tih kontroverznih kredita u Hrvatskoj već 500 obitelji deložirano, bankari “priznaju” da su na dražbama otkupili 240 nekretnina u okviru spašavanja potraživanja, i da je dosad provedeno manje od sto deložacija. Bankari najavljuju da će podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti i tražiti izdavanje privremene suspenzije.
Za danas je najavljen sastanak inicijatora zakona s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem, a “oštećenici RBA zadruga” pozivaju da se svi pogođeni okupe ispred Ministarstva.