I nakon što je takozvani Škibolin zakon pao na Europskom sudu u Luxembourgu, nije sve izgubljeno za građane koji su se 2006. i 2007. godine i dalje zaduživali u austrijskim RBA zadrugama. Ti se ugovori i dalje mogu osporavati na sudovima te se može tražiti njihova ništetnost. Tvrdi to odvjetnica Gordana Grubeša, koja je na sudu u Velikoj Gorici, zastupajući u jednom takvom predmetu, dobila pravomoćnu presudu protiv društva Raiffeisenbank.
Tijekom sudskog postupka sudovi su, kaže odvjetnica, primjenjivali više zakona, uključujući i takozvani Škibolin, no on nije bio presudan za konačnu odluku.
Obračun kamata
- Podnijeli smo tužbe i prije donošenja tog zakona, a ugovori o kreditiranju bi u nekim svojim dijelovima bili ništetni bez obzira na takozvani Škibolin zakon. Sporan je način obračuna kamate, nadležnost. Nadalje, nije se moglo ići po novac u Austriju i donositi ga u torbama - kaže odvjetnica Grubeša i navodi da je puno elemenata koji ugovore čine ništetnima bez obzira na posebni zakon koji je srušen na Europskom sudu.
Osobito spornom smatra kamatu jer se zadruge, kaže, nisu mogle ponašati kao banke zato što to i nisu. - U Hrvatskoj oni nisu imali pravo obavljanja djelatnosti kojima su se bavili. Nisu imali odobrenje Hrvatske narodne banke, iz čega proizlazi da nisu mogli davati kredite, obračunavati kamate niti funkcionirati kao banka jer nisu imali odobrenje za takav rad - iznosi odvjetnica osnovu za tužbe i pritom naglašava da se ne smije zaboraviti da je dug - dug.
Naglašava i kako to pri utvrđivanju da je ugovor o kreditiranju ništetan zbog načina rada ili načina obračuna kamata znači da svaka strana mora vratiti ono što je primila. Tko je primio novac, mora ga i vratiti.
Posljedice
- Nije sve izgubljeno. Ali, da ne bi bilo zabune, mi nismo ti koji ljudima obećavamo da ne moraju vratiti novac. To nikako! Mi osporavamo ugovore o kreditiranju naših ljudi bez dozvole nadležne institucije - kaže odvjetnica Grubeša.
Na pitanje što žele ljudi koji ugovore s RBA zadrugama tužbom žele proglasiti ništetnima, odgovara da su oni spremni vratiti dug, ali ne s obračunom kamata, duljinom otplate i uvjetima na koje su pristali u ugovoru, a koji dovode do toga da dug nakon nekoliko godina otplate kamate postaje još veći.
- Bilo je tu ugovora o kreditu koji su ustvari bili ugovori o zajedničkoj investiciji, o ortaštvu. Bilo je raznih ugovora koji su nosili naziv ugovora o kreditu, ali ljudi nemaju dovoljno znanja i stručnosti, a ugovore su sklapali sami preko posrednika i bili su dovedeni u zabludu o načinu obračuna kamate i samoj otplati kredita, o ovršnim postupcima i drugim pitanjima - rekla je odvjetnica.
Vlada koja je poduprla Škibolin zakon (prošao je Vladinu proceduru i jednoglasno je izglasan u Saboru) nema rješenje za novonastalu situaciju u kojoj ga je Europski sud srušio jer djeluje retroaktivno, a uz to narušava princip slobodnog pružanja usluga. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kaže da je formirao tim od nekoliko ljudi koji će proučiti odluku Europskog suda i sagledati njezine posljedice te predložiti moguća nova rješenja.
Stanje u praksi
- Puno je otvorenih postupaka, a puno je i ovrha u kojima je određen prekid dok se ne riješe prethodna pitanja koja su bila stavljena pred Europski sud - kaže Bošnjaković te dodaje da se mora vidjeti kakvo je stanje u praksi, ali i što očekuju ljudi koji su se zaduživali u RBA zadrugama.
Predsjednik Vrhovnog suda, Đuro Sessa kaže, pak, da su trenutno na Vrhovnom sudu 33 predmeta u kojima je stranka Raiffeisenbank. Upozorava, međutim, da nisu svi ti predmeti vezani za RBA zadruge i takozvani Škibolin zakon neće se na sve njih reflektirati. - Moramo pregledati svaki predmet i vidjeti odnosi li se na utvrđivanje ništetnosti ugovora - kaže Sessa.
Predsjednik Vrhovnog suda još navodi da je presuda Europskog suda obvezujuća za naše suce jer predstavlja europsko pravo, a mi smo ga kao članica EU dužni provoditi i ono ima prednost pred domicilnim pravom.
Kreditiranje
Na pitanje može li odluka Ustavnog suda o (ne)ustavnosti takozvanog Škibolina zakona koja se očekuje idućeg mjeseca biti snažnija od presude Europskog suda i eventualno je anulirati, Sessa odgovara da prema njegovu mišljenju ne može.
- Treba znati i da bi se Vrhovni sud, da to nije učinila sutkinja Općinskog suda u Rijeci, obratio Europskom sudu i postavio prethodna pitanja o primjeni ovog zakona. Mi bismo to morali učiniti, a time što je to prije nas učinila sutkinja općinskog suda, samo se sve ubrzalo - kaže Sessa i primjećuje da naši suci još nemaju svijest o tome da moraju primjenjivati europsko pravo i da su europski suci.
Na pitanje kako će se sada rješavati predmeti vezani uz ugovore o kreditiranju koje su sklapale austrijske RBA zadruge, predsjednik Vrhovnog suda odgovara da sve ovisi o pojedinom slučaju jer ugovori nisu jednoobrazni. No, kao i odvjetnica Grubeša, upozorava da proglašavanje ugovora ništetnim ne znači da se dug ne mora vratiti. - Nakon proglašenja ugovora ništetnim dug se mora vratiti odmah, i to s kamatama, ali ne s ugovorenom, nego sa zakonskom kamatom, koja može biti još i veća - zaključio je Sessa.