Srednjoškolci u trogodišnjim strukovnim školama koji ove jeseni ulaze u pilot-projekt tzv. dualnog strukovnog obrazovanja više neće slušati povijest, biologiju, geografiju, jer u novoj koncepciji, usmjerenoj na tržište rada, ovi predmeti više ne ulaze u općeobrazovni blok predmeta, u kojem ostaju jedino hrvatski jezik, matematika, informatika, strani jezik, a kao izborni i vjeronauk, piše Novi list.
Škole, ali i u Hrvatski sveučilišni sindikat su u šoku zbog ove vijesti jer strahuju da će taj potez imati dugoročno katastrofalne posljedice za hrvatsko društvo.
– Ne samo da je nedopustiv ovakav način ukidanja povijesti, rijetkog predmeta humanističkog predznaka u hrvatskom obrazovanju, tek nekoliko dana prije početka nastavne godine, ovakva odluka višestruko je štetna za odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj. Posljedice će biti gubitak radnih mjesta, smanjen interes za studije povijesti u Hrvatskoj, i radnici koji će ostati zakinuti za osnovna saznanja o svojem podrijetlu i svjetonazoru – poručili su jučer iz tog sindikata te ističu kako u Europi nije takva praksa kada je riječ o dualnim modelima.
Nastavnici povijesti za jednostranu su odluku Ministarstva obrazovanja čuli navodno tek krajem kolovoza. Dualni program sada se odnosi na četiri kvalifikacije – prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar – a za dvije godine bi trebao ući u sva strukovna zanimanja koja se stječu u trogodišnjoj školi. U takvim programima prošle je godine bilo oko 10 tisuća učenika, što znači da nitko od njih više ne bi slušao povijest niti druge društvene predmete.
Da je riječ o nedopustivom rezanju nastavnih predmeta s nesagledivim posljedicama uvjerena je i Snježana Koren, povjesničarka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Trogodišnje strukovne škole dosad su imale dva sata povijesti tjedno u prvom razredu, i to samo hrvatsku povijest. Ali ne radi se tu samo o povijesti, otpali su i drugi općeobrazovni predmeti pa djeca u dobi od 15 godina ostaju bez ijednog predmeta gdje na osnovi znanstvenih spoznaja dobivaju informacije o društvu. Djeca u strukovnim školama ne moraju nužno slušati povijest, ali bi morala imati neki predmet koji će im osigurati građansku, financijsku, političku pismenost. Ovako, društveni svijet tumačit će im se jedino kroz religijski pogled – upozorava.
Veliki problem u kreiranju modela dualnog obrazovanja očito je i netransparentnost tog procesa. Nastavnici do samoga kraja nisu znali ništa o promjenama koje se tiču i njihove norme, a osim toga, upozoravaju iz sindikata, ne postoji detaljno objašnjenje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda, ne postoje procjene poslodavaca o ključnim kompetencijama koje učenik mora steći, nije transparentan popis škola koje su ušle u pilot-program, niti broj učenika da bi se rezultati mogli kvalitetno mjeriti. Uz to, tvrde, ne postoji ni popis tvrtki koje će sudjelovati u dualnom obrazovanju. Posebno je pitanje tzv. vertikalne prohodnosti, odnosno mogućnosti nastavka školovanja za djecu koja bi to htjela po završetku trogodišnje strukovne škole. Uz potpuno reduciranu satnicu općeobrazovnih predmeta, bit će zakinuti u startu, piše Novi list.
Ovakav model, treba reći, uopće ne odgovara kurikulumu strukovnog obrazovanja 'Jokićeve skupine'. Tada se predlagao model koji je uključivao općeobrazovne predmete, pa i povijest, i zauzimao je 25 do 30 posto ukupne nastave. Postojeći pilot-program za općeobrazovne predmete predviđa 20 do 25 posto satnice.
Ministarstvo: Povijest i biologija može, ali fakultativno
Iz Ministarstva obrazovanja tvrde kako su škole i nastavnici od početka znali za promjene i sudjelovali u njima, kao i poslodavci.
– Nakon razgovora s poslodavcima odlučeno je da su navedenim kvalifikacijama ključne matematičke kompetencije u funkciji struke, kako bi se prodavački, dimnjačarski, staklarski i kozmetičarski radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini. Eksperimentalnom provedbom ispitat će se model dualnog obrazovanja, pratiti, vrednovati i usklađivati. Radne skupine na temelju vrednovanja popravljat će kurikulume, a nakon još jedne eksperimentalne godine ići će u redovnu provedbu u školskoj godini 2020/2021. – poručuju iz Ministarstva. Ističu i da školama nitko ne brani da organiziraju nastavu povijesti ili geografije, ali kao izvannastavnu ili fakultativnu aktivnost.
Divjak: Je li njima važnija geografija ili struka?
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je u srijedu ispred Banskih dvora da je vjeronauk izborni predmet u svim školama zbog međudržavnih ugovora te da je u dualnom obrazovanju naglasak na radu kod poslodavca, dok u školi učenici imaju samo 20 posto općeobrazovnih predmeta.
"Dualno obrazovanje označava sustav obrazovanja gdje je naglasak na radu kod poslodavca, a u školi imate samo 20 posto općeobrazovnih predmeta - hrvatski, strani jezik, vrlo malo matematike, vrlo malo informatike", rekla je ministrica Divjak odgovarajući na pitanje novinara vezano uz ukidanje nekih predmeta poput geografije, povijesti i biologije u programima dualnoga obrazovanja, dok istodobno ostaje vjeronauk.
"No, ovdje su u pitanju konkretno četiri zanimanja: dimnjačar, staklar, trgovac i kozmetičar, i treba se pitati je li njima važnija geografija ili im je važnija njihova struka kod poslodavaca. To smo napravili po uzoru na Austriju i Njemačku koje to točno tako imaju", istaknula je Divjak.
Što se tiče vjeronauka, rekla je ministrica, on je zbog naših međudržavnih ugovora svuda izborni predmet, a u alternativi mu je etika.
Eksperimentalni program dualnoga obrazovanja provodi se od ove školske godine u trogodišnjim programima za četiri zanimanja (prodavač, dimnjačar, staklar i kozmetičar) u 13 škola u Hrvatskoj. (Hina)