Ministar obrane Mario Banožić u srijedu se izjasnio za vraćanje obaveznog vojnog roka. Gostujući na Hrvatskom radiju, rekao je da se posljednjih nekoliko mjeseci bavio određenim istraživanjima o toj temi. "U načelu, gotovo dvije trećine građana su za uvođenje obveznog vojnog roka, ali je pitanje motiva važno.
Najčešće roditelji jesu za to, ali, prije svega, iz odgojnih mjera po pitanju djece, što mislim da nije baš ispravan motiv", rekao je Banožić. Po njemu motiv trebaju biti, prije svega, sigurnost, stabilnost služenja vlastitoj državi, idealima koji su nastali još kao temelji ove Hrvatske vojske, hrabrost i želja da se osjećamo sigurno i cjelovito. Prema njegovim riječima, ova tema još nije službena tema o kojoj se raspravlja na razini Vlade.
Obvezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj supendirano je 2007. godine zbog nedovoljnog interesa mladih. Umjesto na služenje vojnog roka, novaci su u najvećoj mjeri birali civilno služenje.
Lako osposobljavanje
Do danas je bilo nekoliko pokušaja vraćanja služenja obveznog vojnog roka, ali na kraju se uvijek odustajalo. Posljednji koji je pokušao vratiti neki oblik služenja vojnog roka bio je 2017. godine tadašnji ministar obrane Damir Krstičević. U Ministarstvu obrane tada su planirali uvesti jednosmjesečno lako vojno osposobljavanje kako bi novaci usvojili temeljne vojne vještine pomoći, samopomoći, pomoći u civilnim situacijama. Krstičević je tada bio vrlo jasan. “Klasičan vojni rok, ni tada, ni danas, nismo imali namjeru uvesti.
Mislim da je on za današne vrijeme, 2017. godinu, nepotreban. Želimo sustav, razmatramo temeljno vojno osposobljavanje - to se ne zove vojni rok, nego temeljno vojno osposobljavanje, koje bi trajalo do mjesec dana. Iza toga, tko želi, nastavlja na dragovoljno vojno osposobljavanje od dva mjeseca. I nakon toga se ide na specijalističko tromjesečno vojno osposobljavanje”, poručivao je tadašnji ministar obrane. Tada su rađene i određene analize uvođenja tog osposobljavanja, no na kraju se od svega odustalo te je zaboravljeno.
Više je razloga za odustajanje od ponovonog vraćanja služenja vojnog roka. Prije svega upitan je interes mladih za služenje vojnog roka. Naime, novaci bi se u najvećoj mjeri pozivali na prigovor savjesti i odabirali civilno služenje. Nadalje, procjene govore kako bi godišnji trošak služenja vojnog roka iznosio oko 500 milijuna kuna te bi se moralo zaposliti dodatnih oko 2000 ljudi koji bi radili s novacima. Moguća je i potreba za promjenom Ustava kako bi i žene mogle služiti vojsku.
Novčana naknada
Hrvatska je nakon suspenzije obveznog služenja vojnog roka 2008. godine uvela dragovoljno služenje. Do sada je dragovoljno osposobljavanje završilo 9653 ročnika, 8335 muškaraca i 1318 žena. Za ovaj vid osposobljavanja među dijelom mladih vlada prilično veliko zanimanje s obzirom na beneficije koje kandidatima daje država. Kako bi ih potakla, Vlada je 2019. podigla novčanu naknadu dragovoljnim ročnicima s 2.000 na 3000 kuna što je znatno povećalo broj prijava.