Slika govori više od tisuću riječi - ova stara izreka savršeno opisuje fotografiju koja je u četvrtak objavljena na saborskoj web stranici, a prikazuje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića u društvu 11 muškaraca u dobi iznad 60 godina. Ne, oni nisu umirovljeni članovi nekog hrvatskog nogometnog kluba, nego članovi Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost. Uglavnom su to ugledni znanstvenici i akademici, a jedina žena u Odboru, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, nije na slici.
- Znanost je temelj napretka svakog modernog društva - rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je po svojoj funkciji i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost. Te se nagrade dodjeljuju od 1995. godine za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada. Laureate biraju članovi Odbora: predsjednik Sabora, ministar znanosti i obrazovanja i 12 članova istaknutih znanstvenih djelatnika. Sadašnji sastav toga tijela Sabor je imenovao 29. siječnja, a njihov je mandat četiri godine.
Gdje je rodna ravnopravnost?
Hrvatska, kao i mnoge bivše socijalističke zemlje, ima visoki udio žena u znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2024. godine bilo je 60,1 posto doktorica znanosti, naspram 39,9 posto muškaraca. Akademski naziv u 2024. steklo je 609 sveučilišnih specijalista, a od toga 400 žena, koje su činile 65,7 posto ukupnog broja sveučilišnih specijalista. U istoj je godini akademski stupanj steklo i 812 doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti, a u ukupnom broju prevladavale su žene (60,1 posto). U području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti udio žena iznosi 49,8 posto, a muškaraca 50,2 posto.
I ne samo to: prema nekim meritokratskim kriterijima, hrvatske su znanstvenice uspješnije od svojih kolega. Primjerice, prema podacima Europskog istraživačkog vijeća (ERC), Hrvatska je od 2007. godine dobila 12 "znanstvenih Oscara", najprestižnijih znanstvenih projekata. Po dva su dobili Iva Tolić (na jednom projektu suvoditelj je i prof. Nenad Pavin s PMF-a u Zagrebu), Jadranka Šepić i Stipan Jonjić, a ostalih šest projekata dobili su Vernesa Smolčić, Tamara Bjažić Klarin, Jelena Bujan, Karin Doolan, Marko Šestan i Jeremy Walton. Postavlja se pitanje zašto nijedna od dobitnica "znanstvenog Oscara" nije bila dovoljno dobra da postane članica Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost.
- Imamo odredbu da bi se kod svih tijela koje imenuje Sabor trebalo voditi računa o rodnoj ravnopravnosti. Međutim, o tome se uglavnom nikad ne vodi računa. I kad prigovaramo, kontraargument je da se mora voditi računa o izvrsnosti. No, nama većinu osoba s diplomama i doktoratima čine žene: znamo da zapravo vrhunsku znanost u Hrvatskoj rade žene. Ravnopravnost spolova je temeljno ustavna vrednota, a ovdje ima dodatni argument u broju znanstvenica i njihovoj uspješnosti. Stvarno je sramota od Ministarstva znanosti da u Odbor za dodjelu državne nagrade za znanost nisu predložili niti jednu vrhunsku znanstvenicu - rekla nam je SDP-ova saborska zastupnica Marija Lugarić, koja je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova.
- Iz fotografije Odbora za dodjelu državnih nagrada za znanost vidi se da živimo u muškoj institucionalnoj kulturi, u kojoj muški obrasci mišljenja, odlučivanja i vrednovanja imaju prednost u svim područjima života, pa tako i u znanosti, unatoč činjenici da su u Hrvatskoj žene obrazovanije od muškaraca i da stječu više od polovice doktorata znanosti. Ključne poluge moći u znanosti i dalje su u rukama muškaraca, što je vidljivo i iz podataka da žene nakon doktorata znanosti znatno sporije napreduju u znanstvenoj karijeri, i znatno su manje uključene u tijela koja oblikuju znanstvenu politiku i odlučuju o nagradama - rekla nam je sociologinja dr. Inga Tomić-Koludrović, profesorica i znanstvenica emerita.
- Problem je što bez dubljih promjena u tim i sličnim strukturama moći hrvatska znanost ostaje uskraćena za uvide koje donosi ženska perspektiva u znanosti koja se međunarodno pokazuje kao važan izvor inovacija i proširenja znanstvenih perspektiva. Čak i u Hrvatskoj prestižne kompetitivne međunarodne projekte sve više dobivaju znanstvenice, što se ne vidi u članstvima odbora za nagrade. Problem je što isključivanjem ženskih iskustava i perspektiva u vrednovanju znanstvenih postignuća ne gubi samo rodna ravnopravnost, nego i kvaliteta znanosti u Hrvatskoj - naglasila je Inga Tomić-Koludrović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....