Bude li Hrvatska dosljedna u primjeni poreza na imovinu po uzoru na praksu u Europskoj Uniji, i stranci koji ovdje posjeduju nekretnine plaćat će taj porez.
Tako bi, primjerice, pod udar hrvatskih poreznika mogli doći i vlasnici oko 110.000 slovenskih stanova, vikendica i kuća za odmor. Radi se o brojci koju često iznose slovenski mediji, a koja obuhvaća mahom objekte u vlasništvu Slovenaca u Istri i na Kvarneru. No, porez na imovinu neće se prelomiti samo preko leđa Slovenaca, koji ovdje posjeduju nekretnine. Hrvatska je u posljednjih 12 godina postala popularno odredište za kupnju nekretnina i drugih stranaca, posebno Nijemaca, Austrijanaca i Talijana, ali i Britanaca.
Liberalizacija tržišta
Koliko je točno objekata u Hrvatskoj u rukama stranaca, nitko sa sigurnošću ne može reći. Naime, u veljači 2009. na snagu je stupila potpuna liberalizacija tržišta nekretnina u odnosu na državljane zemalja EU, pa se one slobodno kupuju i prodaju bez obzira na to je li im vlasnik hrvatski državljanin ili stranac. No, čak i prije toga, kada je za kupnju nekretnine trebalo zeleno svjetlo Zrinjevca, podaci nisu bili pouzdani jer su mnogi stranci nekretnine u Hrvatskoj kupovali tako što bi ovdje prethodno otvorili tvrtku, čime su zaobilazili obvezu traženja suglasnosti Ministarstva vanjskih poslova.
Isto za sve
Jedino u čemu se naši sugovornici slažu, to je da se broj nekretnina u rukama stranaca danas u Hrvatskoj računa u desecima tisuća, ako ne i u stotinama tisuća. Njihovi vlasnici, kaže porezna savjetnica Marija Zuber, i danas na njih plaćaju porez na vikendice i komunalnu naknadu, pa je logično očekivati da će na iste objekte plaćati i porez na imovinu.
- U EU su obično obveznici poreza na posjedovanje nekretnina rezidenti i nerezidenti, koji su vlasnici nekretnina u toj zemlji. Nema, dakle, posebnog tretmana u oporezivanju nekretnina za nerezidente - kaže Marina Kesner Škreb iz Instituta za javne financije.
Punjenje blagajni
Jednakost svih vlasnika nekretnina pred zakonom jedan je od razloga što porez na imovinu u Europi izdašno puni blagajne. U kojoj mjeri i stranci pridonose tome, govori podatak da je lani više od 12,8 milijuna državljana EU živjelo izvan matične države. Iako svi oni ne posjeduju nekretnine, mnogi od njih doista jesu vlasnici kuća i apartmana, posebice u Španjolskoj. Što se Hrvatske tiče, jasno je da će njeno tržište nekretnina privlačiti strance.
U Ministarstvu financija kažu da se na prijedlogu o oporezivanju imovine radi, a u prvoj fazi porez će zamijeniti komunalnu naknadu.
Što s kućom koja ima 10 vlasnika?
Primjena poreza na imovinu i kod stranaca bi se mogla “nasukati” na istom problemu kao i kod hrvatskih državljana, a to su nesređene zemljišne knjige. - Što ćete sa zemljištem na kojem je uknjiženo deset vlasnika koji žive na Novom Zelandu ili u SAD-u, kako ćete to oporezovati - pita se Hrvoje Zgombić, porezni savjetnik.
U Ministarstvu financija, kažu naši sugovornici, sada pokušavaju pronaći čarobnu formulu za kaotični katastar, koja bi im omogućila uvođenje poreza na imovinu od početka sljedeće godine, kako je i najavljeno.