Gradnja brze ceste Koper–Dragonja danas je ponovno službeno najavljena tijekom posjeta slovenske Vlade Kopru i okolici, a najavila ju je slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek. Ključna poruka jest da Slovenija do 2027. želi imati usvojen državni prostorni plan (DPN) za ovu brzu cestu, što je preduvjet da se trasa „ugradi” u prostor i da se uopće može krenuti u pripremne aktivnosti i gradnju.
Projekt je godinama tema s obje strane granice, no konkretan pomak najčešće je zapinjao na prostornom planiranju i usklađivanju s lokalnom zajednicom i zaštitnim režimima.
Za hrvatski dio Istre ova je dionica posebno važna jer bi mogla poboljšati protočnost prometa, osobito u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke sezone, kada se na ulazu u Hrvatsku stvaraju velike kolone koje se znaju protegnuti od Kopra prema dolini Dragonje i do hrvatske granice. U špici sezone promet se prelijeva i na lokalne ceste, a gužve postaju svakodnevica za stanovnike pograničnog područja i turističke tokove prema Istri.
Ministrica Bratušek danas je u Kopru govorila o nizu infrastrukturnih zahvata na području slovenske obale, od obilaznica povezanih s Lukom Koper do promjena u režimu vinjeta, ali je u središte stavila i brzu cestu prema Dragonji.
- Danas već možemo govoriti o tome da to nije samo želja, nego naš jasan cilj – da državni prostorni plan za tu brzu cestu bude usvojen do 2027. godine, kazala je ministrica u Kopru.
Podsjetila je pritom da su od 1. siječnja ukinute vinjete na dionicama Škofije–Koper i Koper–Izola jer su prekategorizirane u državne ceste, naglasivši da je to privremeno rješenje „do izgradnje brze ceste Koper–Dragonja”.
Današnja najava snažno je odjeknula i među akterima koji godinama guraju ovu temu u javnost, posebno među Građanskom inicijativom za kvalitetu života Sjeverne Istre – Iniziativa per la qualità della vita nell‘Istria nord – Pobuda ZA kakovost življenja Severne Istre. Inicijativa se više puta obraćala medijima i slovenskim institucijama, upozoravajući na višesatne kolone u dolini Dragonje i prelijevanje prometa na lokalne prometnice.
Poručili su da je problem postao neodrživ i da se predugo tolerira situacija u kojoj Hrvatska s autocestama dolazi do granice, dok slovenska strana kasni s ključnim spojem.
- Hrvatska je napravila autoceste do slovenske granice, a vikendom se „siluju” lokalne i nerazvrstane ceste Buzeštine i Buja kako bi jedan preko drugoga čim prije stigli do Istarskog mora. Turisti iz Austrije, Italije i Njemačke po tri sata strpljivo stoje u dolini Dragonje. A oni znaju kratice, poručio je Robert Marušić iz Buzeta u ime te inicijative.
Ova je inicijativa najavu posjeta slovenske Vlade Obalno-kraškoj regiji prethodno iskoristila i kao javni apel da mediji postavljaju pitanja te prate hoće li se razgovori o nužnosti brze ceste prema hrvatskoj Istri pretvoriti u konkretne rokove.
Inače, Inicijativa je krajem godine uputila otvoreno pismo Uredu predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, upozoravajući na prometnu blokadu prema hrvatskoj Istri i tražeći jasniji politički signal. U odgovoru Ureda predsjednice naglašeno je da je angažman civilnih inicijativa važan te da se dugoročna dobrobit Istre, slovenske i hrvatske, može osigurati suradnjom svih dionika na lokalnoj i državnoj razini i traženjem uzajamno prihvatljivih rješenja. Ured je također poručio da operativna rješenja treba primarno tražiti kroz nadležne vlade i ministarstva obiju država, dok predsjednice republika u okviru svojih ovlasti podupiru inicijative za suradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa.
Još ranije, u lipnju 2024., Inicijativa je pisala i Vladi Slovenije te dobila odgovor nadležnog Ministarstva za infrastrukturu. U odgovoru je istaknuto da Slovenija želi poboljšati cestovne veze i usmjeravanje tranzita, ali i da je u Slovenskoj Istri prostor izrazito ograničen te da je teško uskladiti trasu bez utjecaja na naselja i okoliš.
Ministarstvo je tada navelo da postojeći koncept razvoja cestovne infrastrukture uključuje izgradnju brze ceste Koper–Dragonja za rasterećenje tranzita i dionicu Jagodje–Lucija kao završni dio povezivanja priobalja od Škofija do Lucije. U istom odgovoru navedeno je i da je za Koper–Dragonja u izradi državni prostorni plan, ali da je postupak bio obilježen dugotrajnim usklađivanjima te reakcijama i protivljenjem dijela javnosti, posebno u području mjesne zajednice Škocjan u Kopru. Zaključno je naglašeno da pripreme i gradnja mogu krenuti tek nakon usvajanja DPN-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....