'Rođak me u nedjelju hitno zvao da dođem na ‘buvljak’ u Lapadu, jer se tamo prodaju knjige iz Židovske općine koje je skupio škovacin (tri gepeka/prtljažnika)', navodi se u e-mailu koji je jedan Dubrovčanin ovih dana poslao na više adresa, piše Dubrovački vjesnik, a ta informacija došla je čak do Izraela.
Knjižničarka mr. sc. Julija Koš, koja je svojedobno vodila knjižnicu u zagrebačkoj Židovskoj općini, a danas je predsjednica Židovskog obrazovno-informacijskog centra Hatikva te voditeljica knjižnice Židovske vjerske zajednice Bet Israel, jučer nam je rekla da ju je, naime, kontaktirao poznanik iz Izraela do kojeg je došla informacija da se u Dubrovniku na tržnici prodaju knjige iz sinagoge.
- Zvao me kako bi me zamolio da odem do Dubrovnika i kupim te knjige, pa da ih tako pokušamo sačuvati. Nije mi jasno kako su se te knjige našle na ulici ispred sinagoge? Očito se radi o novohrvatskoj pojavi da si onaj tko ima vlast može priuštiti devastaciju govora prošlosti. Te knjige su dokumenti prošlosti, to treba svakako sačuvati - rekla je knjižničarka Koš.
U spomenutom e-mailu s početka priče nadalje se navodi da su knjige “izbačene iz Žudioske, jer se preuređuje prizemlje za poslovni prostor”.
“Bile su iskrenute na asfaltu, jer taj smetlar nema svoj prostor na lapadskoj tržnici da nedjeljom trguje antikvitetima gdje uobičajeno prodaje par normalnih ljudi. Većinom su to knjige koje su bile u posjedu Moše Tolentina (Ragusa 1907; D. Morpurgo Spalato 1853; Abraham Tolentino). Bila je tu i monografija o stradanju Židova u Solunu s posvetom Židovskoj općini Dubrovnik, obrasci molitava. Jedan moj poznanik kupio je Zahvalnicu Židovskih općina Jugoslavije Dubrovačkoj općini, a ja sam za 60 kuna kupio jedan rukopis i tri knjige (Nella Stamparia Bragadina). Rođak mi je obećao da će zamoliti škovacina da pregledam rukopise, a jedan građanin je prije nego što sam došao otkupio više hebrejskih rukopisa. Bio sam zgrožen, jer sam odmah shvatio da su izbacili knjižnicu sinagoge. Spasio sam par stvari”, navodi taj sugrađanin u e-mailu.
Židovska zajednica u Dubrovniku pamti 1496. godinu progona Židova s Pireneja, kada dio njih stiže u drevnu Ragusu te 1546. godinu osnutka geta u bivšoj Lojarskoj, a današnjoj Žudioskoj ulici. Otad su sudjelovali u svim društvenim događajima, obogativši baštinu Dubrovnika. Za komentar o vrijednosti knjiga novinar Dubrovačkog vjesnika obratio se glavnom rabinu židovske zajednice Bet Israel Kotelu Da-Donu koji, pak, na temelju nekoliko fotografija tih knjiga nije mogao procijeniti njihovu vrijednost. Uputio je novinara Dubrovačkog vjesnika na vodstvo Židovske općine Dubrovnik, čija je predsjednica Sabrina Horowitz rekla:
- Greškom je smetlar odnio knjige i one su vraćene.
Dubrovački vjesnik navodi da u općini slučaj nisu prijavili policiji te da je škovacin pogreškom uzeo knjige koje su u kutijama stajale ispred vrata u Žudioskoj 3. Neslužbeno su doznali kako mu je općina zaprijetila tužbom te je neprodane knjige vratio. Međutim, možda je dio vrijednog blaga zauvijek izgubljen. U komunalnom poduzeću Čistoća novinara Dubrovačkog vjesnika uvjeravali su kako su za incident čuli upravo od njega. No neki su Dubrovčani primijetili da su “knjige i dijelovi namještaja bili u Žudioskoj ulici na otvorenom jer se prostor uz Židovsku općinu uređuje za potrebe Istraživačkog centra židovske povijesti”.
- Premda pojedinačno nijedna knjiga nije zaštićena kao povijesna baština, u cjelini predstavljaju upravo to! - zaključili su.