Dva dana nakon što je ministar Gari Cappelli javno apelirao na poslodavce u turizmu da plaće jednokratno povećaju za 30 posto, u sektoru turizma nastali su poprilični šok i nevjerica.
Zbunjeni su hotelijeri, udruge u turizmu, turistički konzultanti - pa čak i predstavnici sindikata - a većina sugovornika Jutarnjeg lista pita se je li ministar Cappelli prije svojih hrabrih izjava za javnost pogledao financijska izvješća hotela pa planove o povećanjima plaća utemeljio na nekim konkretnim brojkama?
Izjave izvan okvira
“Njegove izjave potpuno su deplasirane i ja ne razumijem odakle mu takve ideje. Poslodavci su itekako zainteresirani povećavati plaće svojih radnika, a razni dušobrižnici neka radije razmisle o načinima kako će srediti preskupu državu, umjesto da govore o plaćama. Primanja sigurno treba povećavati, ali je neshvatljivo da o tome na tako paušalan način govori netko tko o biznisu nema pojma. Radije neka se oni brinu o državnoj administraciji koja nas sve skupa uništava”, kritičan je hotelijer Jako Andabak i vlasnik kompanije Bluesun.
Ostatak sektora o tome govori u nešto odmjerenijem tonu, ali svi se slažu da su izjave ministra Cappellija ipak izašle iz uobičajenih okvira.
“Ne znam što bih rekao, ta je izjava u najmanju ruku čudna. U srcu sezone izjavljivati kako bi hotelijeri plaće jednokratno trebali povećati 30 posto za posljedicu može imati isključivo unošenje nereda u sektor koji se ionako bori s pomanjkanjem radne snage. Ministar našim zaposlenicima zapravo sugerira kako hotelijeri mogu, ali ne žele povećati plaće radnika, što nije točno niti je za sektor dobro”, poručio je predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Ivan Sabljić sugerirajući da bi pitanje povećanja plaća radnika trebalo biti dio velikog paketa u sklopu kojeg treba razgovarati o poreznom rasterećenju, smanjenju pojedinih nameta, a onda naravno i poboljšanju uvjeta rada zaposlenika, čega je visina plaća također značajan dio.
Pad u minus
“Zašto ministar više ne govori o količini novca koju su hotelijeri investirali samo ove godine, a što je preduvjet za stvaranje radnih mjesta? Povećanje plaća ne može se riješiti kroz smanjenje generalne stope PDV-a s 25 na 24 posto, nama treba sustavno rješavanje problema koji postoje u turizmu”, poručuje Sabljić, a njegove tvrdnje, pak, brojkama potvrđuje i konzultantica Sanja Čižmar.
Prema njezinim izračunima, povećanje plaća od 30 posto u hotelijerstvu, sektor bi odvelo u minus.
“Naime, bruto troškovi osoblja u 2017. u sektoru su iznosili gotovo 6 milijardi kuna, a ostvarena konsolidirana dobit manje od 1,5 milijarde kuna. Povećanje troškova osoblja od 30 posto iznosi 2 milijarde kuna, što sugerira da bi sektor ponovno zapao u gubitke, nakon što od 2015. g. posluje pozitivno, iako s niskim profitnim maržama. Značajno je istaknuti da su već u 2017. troškovi osoblja rasli brže od ukupnog prihoda ugostiteljskog sektora, a dobit po stopi nižoj od rasta ukupnog prihoda, gdje je ukupni prihod rastao 10,6 posto, a troškovi osoblja 14,8 posto. Dobit je, pak, rasla po nižoj stopi od 7 posto, što znači da su hotelijeri dio dobiti prelili u povećanje troškova osoblja već u prošloj godini”, kaže Čižmar uz napomenu da plaće u sektoru definitivno trebaju rasti, ali taj rast treba vezati uz porezno rasterećenje.
Ministrovim izjavama čudi se i predsjednik novoosnovane Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, koji napominje da iz Cappellijeva apela jedino može iščitati kako se s ministrom Marićem dogovorio o značajnom poreznom rasterećenju sektora.
“S obzirom na to da je ministar komunicirao povećanje plaća od 30 posto, mi onda očekujemo da je njegov kolega ministar financija Zdravko Marić pristao porezno opterećenje u turizmu smanjiti i više od onoga što smo mi očekivali, a očekivali smo da ta međustopa bude 10 posto”, poručuje Ostojić, uz napomenu da je za zdravo poslovanje kompanija važno postizanje uvjeta za ostvarenje pristojnih plaća, ali i investicija te povrat uloženog kapitala.
O tome najbolje svjedoče sami hotelijeri, koji kažu da već sada bilježe iznimno visok udio troškova rada u poslovanju hotela.
“Kad bismo plaće povećali za 30 posto, pa mi bismo prešli granicu isplativog poslovanja, a gdje bi tek na red došlo investiranje? Povećanje plaća od 30 posto pojelo bi kompletnu dobit hotelskih poduzeća, a to baš i nije realno. Poslodavci su i dosad vodili pregovore sa svojim socijalnim partnerima te smo uvijek komunicirali kako se prostor za rast plaća može pronaći isključivo kroz porezno rasterećenje sektora. Ako je ministrov apel posljedica najava nekih značajnijih poreznih rasterećenja, onda možemo govoriti o povećanju primanja radnika, no bez toga prostor za takvo dramatično povećanje plaća jednostavno ne postoji”, tvrdi predsjednik Uprave Hotela Makarska Joško Lelas.
“Tržište određuje plaće”
Osim toga, čini se da prostora za 30-postotno povećanje plaća ne prolaze ni u kampingu čiji predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske Tihomir Nikolaš ministru poručuje da iznose plaća u liberalnom kapitalizmu - ipak određuje tržište.
“Taman što je sektor izašao iz gubitaka, sada ga netko želi opet gurnuti nazad. Plaće trebaju i rasti sukladno mogućnostima, a ne na temelju nečijih apela”, poručuje Nikolaš.
Sindikati: Plaće dići, ali nakon poreznih olakšica
Ministrov apel vjerojatno je posljedica kroničnog nedostatka radne snage, ali vjerujem kako brojka od 30 posto baš i nije izrečena na temelju nekakve dublje analize. Svi se slažemo da plaće treba dići, ali treba napomenuti kako su mnoge hotelske kuće dosad to već napravile, iako je ostao i dio njih koje to odbijaju. Povećanju plaća treba prethoditi porezno rasterećenje sektora, i to na način da se stope PDV-a u turizmu svedu na razinu konkurentskih zemalja - poruka je predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
Cappelli: Povišica od 30% ne bi pojela dobit hotelijera
Ministar Cappelli inzistira na tome da poslodavci u sektoru turizma mogu isfinancirati povećanje plaća u iznosima od 30 posto za što temelj pronalazi u financijama hotelijera, čije brojke tumači drugačije od dijela sektora.
“Kad pogledamo rezultate najvećih hotelskih kuća u posljednje četiri godine, vidimo kako je stopa rasta prihoda znatno brže rasla od stope rasta plaća. Udio rasta neto dobiti je znatno viša od rasta troškova rada stoga ta tvrdnja “da bi rast plaća od 30 posto utjecao na investicije i ‘pojeo’ kompletnu dobit hotelskih kuća” pokazuje da teza koja se iznosi jednostavno nije točna. Na primjeru triju najvećih hotelskih kompanija i njihove bilance, dobit je prošle godine iznosila više od 632 milijuna kuna. Prema javno dostupnim pokazateljima, kad se usporedi poslovanje 2014. i 2017., razvidno je kako udio troškova rada raste sporije od prihoda i dobiti. Iz bilanci je vidljivo što je realno moguće, prostora za mogućnost rasta plaće zaposlenika svakako ima. Svake godine izlazi jedna te ista priča da neće biti novih investicija, ali investicije nisu u direktnoj korelaciji sa stopom PDV-a jer svaki sustav može investirati do razine koja je za njih isplativa i održiva. Imamo velike investicije, u ovoj godini najavljene su u iznosu od milijardu eura, gotovo 40 posto veće nego 2016.”, poručio je sektoru ministar, dodavši kako mu namjera nije unošenje nemira već suprotno - pronaći odgovore na izazove turističkih kretanja.
“Meni kao ministru u Vladi premijera Plenkovića, koja više od ijedne prije razumije značaj turizma za cjelokupno gospodarstvo, u interesu je da osiguram siguran sustav i zakonske okvire u kojem će cjelokupni sektor biti zadovoljan. Moramo biti svjesni i zakonitosti tržišta i slobodne ekonomije te da država ne može utjecati na odluke privatnika u sektoru. Ali nam je dužnost javno i transparentno upozoravati na različite segmente, u ovom slučaju one koji se direktno tiču naših građana. Ne možemo ignorirati činjenicu da je prošlih godina neto dobit rasla preko 20 posto, a troškovi rada su ostali jednaki”, kaže ministar Cappelli. (D. Koretić)