NEZAPOSLENOST PO ŽUPANIJAMA

ŠOKANTNI PODACI RAZOTKRILI CRNO DESETLJEĆE: POGLEDAJTE KOLIKO JE NESTALO RADNIKA Samo Zagreb i Zadarska županija dosegnuli broj zaposlenih iz 2008.

CROPIX

 

Unatoč padu nezaposlenosti na rekordno niske razine i evidentnom oporavku gospodarstva, Hrvatska i dalje ima oko 100.000 radnih mjesta manje nego pretkrizne 2008. godine. Na državnoj razini, riječ je o padu broja zaposlenih od oko 7 posto, no taj je pad vrlo neravnomjerno raspoređen: u tri županije pad broja zaposlenih iznosi 20 ili više posto, a skroman rast zabilježile su samo dvije županije - Grad Zagreb, u kojem je lani radilo 1,9 posto više ljudi nego 2008., te Zadarska županija, s rastom od 0,2 posto (konkretno, radila je 91 osoba više nego prije deset godina).

Najveće smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji: u obje je broj zaposlenih smanjen za 21,6 posto, što znači da je svaki peti zaposlenik ostao bez posla. U Brodsko-posavskoj pad iznosi 20,3 posto.

Jasni uzroci

Situacija na županijskim tržištima rada još je poraznija uzme li se u obzir smanjenje svih radnoaktivnih osoba - onih koje rade i onih koje aktivno traže posao. Na državnoj razini ukupan zbroj zaposlenih i nezaposlenih, registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, tijekom 2018. godine bio je za 183.411 osoba manji nego tijekom 2008. godine! Riječ je o smanjenju većem od 10 posto promatra li se država u cjelini, a smanjenje od najmanje 20 posto zabilježeno je u čak šest županija.

- Jednim se dijelom ovakav ozbiljan pad radnoaktivne populacije na državnoj razini može objasniti demografijom, odnosno većim brojem osoba koje odlaze u mirovinu od broja osoba koje ulaze na tržište rada. Jedan se dio može objasniti i svojevrsnim čišćenjem osoba sa Zavoda za zapošljavanje u proteklih desetak godina, a jedan dio odlaskom osoba u neaktivnost. No, čini se da najveći broj ‘nestalih’ s tržišta rada treba tražiti u iseljeništvu. Ovaj broj znatno je veći od službenih podataka o iseljavanju iz Hrvatske koje objavljuje Državni zavod za statistiku - kaže dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

 

Službeni podaci DZS-a, naime, pokazuju da je od početka 2008. do kraja 2017. državu napustilo oko 75.000 osoba u radno sposobnoj dobi (od 15 do 64 godine) više nego što ih se doselilo u Hrvatsku. Međutim, DZS odseljenima smatra samo one osobe koje su uredno odjavile prebivalište u Hrvatskoj pri Ministarstvu unutarnjih poslova, a takvih je, osobito u prvim godinama nakon odseljenja, malo.

Što se točno događalo na županijskom nivou, kaže dr. Nestić, trebalo bi analizirati mnogo pažljivije.

- Prema našim analizama, više je razloga za ono što se posljednjih desetak godina dogodilo u Karlovačkoj županiji. Naravno, došlo je do doseljavanja. Drugo, imamo pad nataliteta i rast mortaliteta, koji su sad vidljivi i na radnoj snazi, a i burza je počistila liste i sad imamo mnogo realniju sliku broja nezaposlenih nego prije 10 godina - kaže Damir Jelić (HDZ), karlovački župan.

Brisani s burze

Prema podacima DZS-a, u toj je županiji broj nezaposlenih u 10 godina pao za visokih 54 posto, sa 11.474 osobe na njih 5262, no tome sigurno nije glavni razlog zapošljavanje: i broj zaposlenih značajno je pao, za gotovo 7000, sa 41.157 zaposlenih na njih 34.726. Zbroji li se ukupni broj zaposlenih i nezaposlenih 2008. i usporedi s istim zbrojem 2018. godine, rezultat pokazuje da je u promatranom razdoblju u Karlovačkoj županiji nestala svaka četvrta radnoaktivna osoba.

Žrtve krize

Vrlo je sličan pad, od 23 posto, zabilježila i Bjelovarsko-bilogorska županija, u kojoj se također nezaposleni koji su nestali s burze nisu preselili među zaposlene, nego, očito, negdje drugdje.

- Naši podaci pokazuju da je Bjelovarsko-bilogorska županija tek 16. po iseljavanju stanovnika u inozemstvo, što nam je osobito drago. Pad je velik, tu nema sumnje, no drago nam je da posljednjih godina, od 2014. do danas, bilježimo rast broja zaposlenih. Moram istaknuti da je kriza strašno pogodila našu županiju, najjače u zemlji, i da će nam trebati godine da dosegnemo razinu koju smo imali pretkrizne 2008. Stope rasta sada su značajne, imamo drugi najveći rast BDP-a među županijama, no trebat će vremena da se saniraju posljedice krize - kaže Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije.

Usporava pad stope nezaposlenosti

Državni zavod za statistiku je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u travnju 2019. iznosila 8,6 posto, što je 0,9 postotnih bodova manje u odnosu na prethodni mjesec. No, kako se navodi u analizi MacroHuba, istraživačkog centra u okviru Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazi se do podatka da se stopa nezaposlenosti u travnju povećala za 0,1 postotni bod s rekordno niske razine od 8,4 posto, koliko je iznosila u ožujku, na 8,5 posto.

Tomislav Globan, voditelj MacroHuba nam je, u komentaru na te podatke najprije kazao kako su, premda je desezonirana nezaposlenost na mjesečnoj razini porasla u travnju 2019., i nominalna i desezonirana stopa nezaposlenosti bile su za 1,6 postotnih bodova niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. “Pokazatelji ekonomske aktivnosti i sentimenta potrošača i poduzeća su takvi da nema razloga vjerovati da bi se rast nezaposlenosti mogao nastaviti. No, ono što znamo sa sigurnošću i što je očito iz podataka je da se nezaposlenost smanjuje sve sporije”, ističe, međutim, Globan. Prema izračunima MacroHuba, vrhunac pozitivne dinamike na tržištu rada dosegnut je u srpnju 2017., a otada, sada već gotovo dvije godine, tržište rada se nalazi u fazi usporavanja. “To znači da se trend nezaposlenosti i dalje smanjuje, ali po sve sporijim i sporijim stopama.

Primjerice, na vrhuncu 2017. nama se nezaposlenost smanjivala gotovo svaki mjesec po 2,8 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Sada je to tek 1,6 postotnih bodova. Sve to nam sugerira da se približavamo situaciji u kojoj je na tržištu rada sve manje brzo zapošljivih ljudi. Preostaju oni koji ili nemaju dovoljno vještina za brzo priključenje u današnji svijet rada ili oni čije vještine nisu tražene u gospodarstvu poput našega”, naglašava voditelj MacroHuba.

 

Izdvajamo