Kada je nedavno posjetila liječnika obiteljske medicine koji ju je upozorio kako je moguće da u dojkama postoje promjene te ju uputio na ultrazvučni pregled dojke, žena iz Đakova nadala se da će pregled, kako nam je rekla, moći obaviti čim prije, te se riješiti straha i nelagode. Međutim, rečeno joj je kako na taj postupak mora čekati oko dva mjeseca, piše Glas Slavonije.
- Poludjela bih da sam čekala dva mjeseca. Zamislite tu nelagodu, strah, na koncu i da je bilo riječi o nečem malignom, što bi se dogodilo za dva mjeseca - priča svoj slučaj čitateljica (podaci poznati redakciji), koja je na kraju odlučila platiti privatni pregled kod liječnika, onkologa u Osijeku gdje je, srećom, utvrđeno kako se ne radi o težem oboljenju.
HZZO na svojim je stranicama 23. kolovoza objavio najnoviju listu broja narudžbi po ustanovama u cijeloj Hrvatskoj.
Tako se primjerice za prvi pregled dječjeg oftamologa čeka najviše u KB Sveti Duh - 258 dana, za prvi pregled glaukoma u Općoj bolnici Varaždin 331 dan, a prvi pregled kod alergologa u KBC Zagreb čeka se šokantnih 389 dana!
- S obzirom na kronični manjak zdravstvenih djelatnika u bolničkom sustavu, uključujući i naš KBC Osijek, možemo reći da smo relativno zadovoljni, s obzirom na to da je dužina čekanja na većinu specijalističkih pregleda unutar dva mjeseca. Trenutačno najkritičnija točka je UZV srca za koji je lista čekanja oko 160 dana. Uočeni problem planiramo rješavati poslijepodnevnim radom ili uvođenjem dodatnih termina subotom, na taj način smanjit će se lista čekanja i osigurati bolja dostupnost zdravstvene zaštite u našoj ustanovi - navode u Ravnateljstvu KBC-a Osijek.
Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata mr. Jasna Karačić, spec. psihoterapije, kaže kako liste čekanja u principu pokazuju stvarno stanje zdravstva, tj. njegovu organizaciju.
- Logično je da postoje prioriteti kod upisivanja i stvaranja lista, no često dođe do problema da akutna stanja nisu na vrhu prioriteta. Bolja informatizacija zdravstva sigurno bi pridonijela manjim listama, jer bi se izbjegle zamke dvostrukog upisivanja u nekoliko zdravstvenih ustanova. Također bi bilo poželjno da se uvede poslijepodnevni rad u dijagnostičkim pretragama, iz dva razloga. Prvo, kako pacijenti koji rade ne bi morali izostajati sa posla, a drugo, da se rastereti jedna smjena gdje specijalist obavi mnogo veći broj pretraga nego što je predodređeno. Međutim, s obzirom na to koliko nam liječnika nedostaje, dobro je i da se jedna smjena u potpunosti završi - ističe dr. Karačić.
- Bilo bi poželjno da što više privatnih ustanova ima ugovor s osiguravajućom kućom kako bi pacijenti mogli obaviti pretrage i izvan bolnice, i naravno, treba skinuti sva ograničenja na liječnike koji rade u bolnici, da mogu raditi i privatno. Jedino dobrom optimizacijom i ujedinjenjem svih strana sačuvat će se dragocjeni rad liječnika u normalnim uvjetima rada, a tako i dignitet pacijenata i bolesnika - zaključuje za Glas Slavonije.