- Kao i svakoga dana nakon posla, otišla sam u obližnji dućan po namirnice, no tu svakodnevnu rutinu poremetila je pomalo neobična situacija - moje kune nisu vrijedile!, započinje svoju priču novinarka Glasa Slavonije.
- Kada sam blagajnici za artikle koje želim kupiti uručila novac, iznenađeno me pogledala i, vraćajući mi novčanicu od 50 kuna, rekla: 'Taj novac ne možemo primiti. Ova je novčanica nevažeća. Izvolite platiti račun drugom novčanicom.' Platila sam ga karticom, a na pitanje što da radim s tih, kako je rekla, nevažećih 50 kuna, odgovorila je: 'Vratite ih onome tko vam ih je uvalio. To više ni jedna banka, ni Fina neće primiti.'
I dok mi je objašnjavala da je riječ o novčanici tiskanoj 1993., koja se, prema njezinu iskusnom oku, iako na licu prikazuje Ivana Gundulića, a na naličju grad Dubrovnik, 'na prvu' bitno razlikuje od važeće, iz reda koji se napravio na blagajni, stizali su komentari kupaca kako ni oni, baš kao ni ja, ne bi primijetili razliku.
Poslušala sam blagajničin savjet i još pomalo posramljena, osjećajući se kao sitni kriminalac, koji je pokušao prevariti prodavačicu, makar nedužna, otišla sam u dućan gdje mi je nevažećih 50 kuna večer prije 'uvaljeno'. Tražila sam voditeljicu i objasnila joj situaciju. 'Dugo nismo imali nevažeću novčanicu, ali iznenađena sam što je moje djelatnice nisu uspjele detektirati, pa to je očito', rekla je voditeljica pozvavši blagajnice. Pokazala im je novčanicu i pitala ih vide li što neobično. 'Da, malo je poderana', rekla je jedna. 'Ja mislim da je drukčije boje, sigurno je krivotvorena', kazala je druga. Potom je voditeljica iz blagajne izvadila važeću novčanicu od 50 kuna i stavila je pokraj nevažeće. Objasnila im je razliku, upozorila ih da moraju više paziti, a meni, iako nije praksa, zamijenila novac.
Nakon što sam došla kući, na stranicama Hrvatske narodne banke (HNB) vidjela sam kako se nevažeći novac ipak može, samo i isključivo kod njih, zamijeniti osobno ili poštom. Ako niste iz Zagreba, za to ćete na kraju dobiti i do upola manje. Prema tome, da ljubazna voditeljica (iako poslije doznajem da nema tu obvezu) nije odlučila primiti natrag nevažeći novac koji su mi pogreškom dali te s obzirom na to da bi najsigurnije bilo poslati novčanicu kao vrijednosnu pošiljku, jer će tako biti osigurana od gubitka, to bi me u Pošti stajalo 24,70 kuna. Za 50 kuna na kraju bih dobila 25,3 kune, govori novinarka.
- Nevažeće novčanice jesu one koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, zbog čega se više ne primaju u postupku plaćanja. Stoga ih ni poslovni subjekti (primjerice, trgovci) ni građani nisu obvezni primiti – odgovorili su Glasu Slavonije iz Direkcije trezora HNB-a.
U optjecaju nevažeće novčanice vrijedne gotovo 220 mil. kuna
Krajem veljače 2018. izvan trezora Hrvatske narodne banke i gotovinskih centara bilo je 9.663.360 nevažećih novčanica, ukupne vrijednosti od 219.414.170 kuna. Od ukupnog broja nevažećih novčanica 2 % se odnosi na novčanicu od 200 kuna, 7 % na novčanicu od 100 kuna, 6 % na novčanicu od 50 kuna, 18 % na novčanicu od 20 kuna, 32 % na novčanicu od 10 kuna te 35 % na novčanicu od 5 kuna.
Kako ih prepoznati
- Svi apoeni novčanica s datumom izdanja 31. listopada 1993. te dodatno izdanje novčanice od 10 kuna s datumom izdanja 15. siječnja 1995. su nevažeći, osim onih od 500 i 1000 kuna, koje još uvijek vrijede. Na naličju nevažećih novčanica u desnom gornjem kutu otisnut je datum izdanja novčanice i faksimil guvernerova potpisa (guvernera Pere Jurkovića). Važeće novčanice imaju istovjetan osnovni dizajn kao i nevažeće novčanice, ali razlikuju se po datumima izdanja i prema određenim zaštitnim obilježjima - objašnjavaju iz HNB-a.