Na godinu dana zatvora, što je zamijenjeno radom za opće dobro, osuđen je 32-godišnji F.R. iz Splita zvan Frki, i to zato jer je šarao grafite po zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Osuđen je na godinu dana zatvora što je zamijenjeno radom za opće dobro tako što će za jedan dan odraditi dva sata, odnosno ukupno 730 sati dobrotvornog rada, piše Slobodna Dalmacija.
Prema presudi, Frkija je 24. rujna 2014. godine oko 22.30 sati zatekla interventna policija dok je u Porinovoj ulici po sjevernom zidu zgrade HNK, "u nakani da nagrdi fasadu", na površini od oko 15 x 3 metra sivim auto lak sprejem ispisao dva natpisa pankerskog sadržaja.
Na prvom je pisalo "Punk is not dead" (što je naziv debitantskog albuma poznatog škotskog punk benda The Exploited - op.a.), a na drugom "Dajemo na znanje pankeri će opet napraviti sranje" (što je modificirani stih pjesme beogradskog punk benda Totalna destrukcija iz 1986. godine). Osim ova dva natpisa, čija su slova, po optužnici ODO-a bila dimenzija oko 20 centimetara, Frki je još na zid kulturne ustanove nacrtao i lik glave pokraj koje je napisao: "Oi! punk".
Osuđen je zbog toga što je crtežima i natpisima neovlašteno mijenjao izgled zidova, odnosno zato jer je oštetio tuđu stvar.
On je pred sutkinjom Ivanom Kanaet Samardžić izjavio da se osjeća krivim te je sve priznao i pokajao se.
- Izišao sam na intervenciju s kolegom povodom dojave građana da netko na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu ispisuje grafite. Na zgradi smo uočili veliki natpis i crtež ispisan grafitom sive boje te se još cijedila boja sa zida i osjećao se miris boje. Nedaleko od tog mjesta zatekli smo dvije mlađe muške osobe koje smo legitimirali te smo od okrivljenika oduzeli auto sprej koji je držao u ruci - posvjedočio je jedan od interventnih policajaca.
- Prilikom odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je kao olakotne okolnosti cijenio uredne obiteljske prilike okrivljenika, dok je sud kao otegotno cijenio okrivljenikovu dosadašnju kaznenu osuđivanost. Po mišljenju ovog suda, okrivljeniku se svrha kažnjavanja, kako u vidu specijalne, tako i u vidu generalne prevencije, može ostvariti zamjenom kazne zatvora radom za opće dobro i na taj način utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela i omogućiti okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo, sve cijeneći da se okrivljenik suglasio s predloženom mu sankcijom od strane ODO-a u Splitu - obrazložila je, među ostalim, sutkinja Općinskog suda u Splitu. Presuda je nepravomoćna, no s obzirom da se okrivljeni složio s predloženom kaznom, nema sumnje da neće biti žalbe i da će postati pravomoćna.
Iako se možda ova kazna čini primjerena s obzirom na Frkijevo počinjeno (ne)djelo, podsjetimo da su na istu kaznu osuđivane i osobe koje su počinile puno teža kaznena djela i pričinile milijunske štete državi. Je li normalno da istu kaznu dobije onaj tko šara po zidovima i onaj tko ukrade milijune ili je uhvaćen s kilogramima droge? Prosudite sami, piše Slobodna Dalmacija.
Tako je, primjerice, istom kaznom kažnjen, a nakon što se nagodio s USKOK-om, i Petar Čobanković, bivši ministar poljoprivrede, koji je priznao da je zlouporabio položaj i ovlasti u aferi "Planinska", u kojoj je država oštećena za nekoliko desetaka milijuna kuna. On je svoj "dug" odradio guleći krumpire kao pomoćni radnik u Caritasovoj kuhinji Osječko-đakovačke biskupije.
Istu je kaznu u rujnu prošle godine dobio i David Kruljac, sin generala Mladena Kruljca, koji je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora jer su ga uhvatili s 4,5 kilograma marihuane, 28 grama kokaina, 10.500 kuna i 117 tisuća eura. I njemu je jedan dan zatvora zamijenjen s dva sata rada za opće dobro, a još će morati platiti i oko 200 tisuća kuna kazne.
Još jedan od onih koji su u istoj kategoriji kao i panker Frki je general Ljubo Ćesić Rojs, koji je dobio godinu dana rada za opće dobro jer je kao pomoćnik ministra obrane krajem '90-ih na teret MORH-a otpisao tri milijuna kuna duga nogometnog kluba Hrvatski dragovoljac. General je svoju kaznu odradio u jednom zagrebačkom Domu za starije i nemoćne gdje je, među ostalim, bojao jaja za Uskrs.
Svojevremeno se u hrvatskoj javnosti dosta govorilo o tome, posebice nakon ovakvih presuda izrečenih "zvučnim" imenima, tko i po kojim kriterijima određuje da će zatvorska kazna biti zamijenjena radom za opće dobro.
- Sud koji izriče sankciju jedini je ovlašten odlučiti hoće li kaznu zatvora zamijeniti radom za opće dobro, odnosno procijeniti postiže li se radom za opće dobro svrha kažnjavanja. Gdje će se izvršavati rad za opće dobro određuju službenici u probacijskim uredima, vodeći računa o prebivalištu osuđenika, znanjima, vještinama, zdravstvenom stanju i drugim bitnim kriterijima za izbor pravne osobe. Osuđenici mogu predložiti pravnu osobu u kojoj bi željeli raditi za opće dobro, no konačnu odluku o pravnoj osobi u kojoj će rad biti obavljen donosi probacijski ured.
Ured mora imati sklopljen ugovor o suradnji s pravnom osobom u koju se osoba upućuje. To mora biti pravna osoba koja se bavi humanitarnim, ekološkim ili komunalnim djelatnostima, a osoba uključena u probaciju mora imati određena znanja kako bi radila na pojedinim poslovima - pojašnjavali su prije nekoliko godina iz Ministarstva pravosuđa, dodajući kako nije moguće da osoba koja je osuđena na takav rad samo dobije papir da ga je i odradila, a da se realno niti ne pojavi u instituciji u kojoj je određeno da ga odradi. Naime, institucije uredima za probaciju dostavljaju podatke, a i službenici tih ureda često idu u kontrolu.
Rad za opće dobro je sudska mjera koja se izriče kao zamjena za izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili zamjenu za novčanu kaznu. Može se izreći i kao obveza koju određuje državni odvjetnik, kad odbacuje kaznenu prijavu ili odustaje od kaznenog progona. Rad za opće dobro može maksimalno trajati do 730 sati rada.
- Osnovni smisao je da počinitelj kaznenog djela izvrši svoju kaznu/obvezu na slobodi, a u korist i za dobrobit zajednice. Rad za opće dobro je svojevrsno 'vraćanje duga' zajednici - pojašnjava se na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.