ZAGREB - Onima koji nisu pravomoćno osuđeni, nego samo osumnjičeni ili optuženi za kriminal, još se isplati iz Hrvatske pobjeći u BiH. Znaju to dobro Miroslav Kutle, Dražen Golemović, Jozo Ćurković, Miljenko Žaja Krojf i desetine osumnjičenih i optuženih za organizirani kriminal i korupciju, zato su svoje hrvatske adrese pravovremeno zamijenili bosanskima. Hrvatska i BiH još nemaju potpisan sporazum o međusobnom izručenju vlastitih državljana osumnjičenih ili već optuženih za organizirani kriminal i korupciju. Paradoksalno je da je u zadnjih pola godine, nakon što je iz Ustava uklonila prepreku za izručenje, Hrvatska sporazume o izručenju sklopila sa Srbijom i s Crnom Gorom, ali ne i s BiH u kojoj se skriva najviše njezinih bjegunaca.
Ne odnosi se na sve
Često se pogrešno misli da su problem bjegunaca Hrvatska i BiH riješile nedavnim izmjenama Sporazuma o suradnji u izvršenju kaznenih sancija. Tim su sprazumom, međutim, dvije države riješile samo dio problema: stale su nakraj samo onima poput Ognjena Šimića (kojem će se u BiH ponovno suditi) ili Branimira Glavaša koji su preko granice pobjegli od pravomoćno dosuđenih zatvorskih kazni. Oni koji su tek osumnjičeni ili optuženi ostali su izvan dosega sporazuma. Njih od bježanja može odvratiti samo potpisivanje međudržavnog sporazuma o izručenju.
- Hrvatska dosad nije službeno pokretala inicijativu za potpisivanje ugovora o izručenju s BiH - potvrdila nam je glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić. To, pojasnila je, nije činila zbog nedavnih izbora u BiH i specifičnog ustroja BiH.
Hrvatska je međutim, ustvrdila je Dovranić, u neformalnim konzultacijama s nadležnim tijelima BiH iskazala spremnost da potpiše ugovor o izručenju.
- Postojanje ili odsutnost političke volje u BiH ne mogu komentirati, ali mogu reći da za sklapanje takvog sprazuma na razini BiH nema pravnih prepreka - rekao nam je pomoćnik ministra pravde BiH zadužen za međunarodnu suradnju Nikola Sladoje.
Ustav BiH, pojasnio je, ne priječi izručenje BiH državljana pravosuđu druge zemlje, a Zakon o kaznenom postupku ostavljla mogućnost da se pitanje izručenja regulira sklapanjem međudržavnih ugovora sa svakom pojedinom zemljom koja je za to zainteresirana.
Problem entiteta
U čemu je onda problem?
- Problem je na razini entiteta Republike Srpske jer Ustav RS-a priječi izručenje državljana Republike Srpske. Da bi Ministarstvo pravde BiH s nekom državom moglo potpisati ugovor o izručenju, entiteti prethodno moraju ukloniti prepreke za to - pojasnio je Sladoje.
Od Ministarstva pravde Republike Srpske nismo uspjeli dobiti odgovor o tome namjeravaju li otkloniti prepreke izručenju.
Dr. Šimiću novo suđenje
Zadnji u nizu bjegunaca iz Hrvatske u BiH, Miroslav Kutle, za kojim je Interpol raspisao “crvenu tjeralicu” (uhititi po viđenju), nije pobjegao da bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne od 2,8 godine, pravomoćno dosuđene u rujnu 2010. zbog protuzakonite privatizacije Gradskog podruma.
Kutle je u BiH pobjegao kako bi izbjegao sudske kazne koje mogu uslijediti dovršetkom 10 kaznenih postupaka koji se pred hrvatskim sudovima još vode protiv njega.
Drugi bjegunac, dr. Ognjen Šimić, kojemu je Kantonalni sud u Sarajevu kaznu smanjio s 9 na 2,5 godine, teoretski bi sada mogao dobiti veću kaznu jer se žalio na tu presudu. No, Vrhovni sud Federacije BiH nije prihvatio tražena smanjenja,a nije ih ni potvrdio već je donio odluku o ukidanju cijele presude i naložio novo suđenje. Šimić je tako, kažu upućeni, ponovno pokazao pohlepu jer mu sad na ponovljenom suđenju može dati kaznu veću od 2,5 godina.( S. L., A. K.)