Iz Srbije je nedavno stigla bizarna vijest kako je kontroverzni poduzetnik Bogoljub Karić zatražio da mu se promijeni godina rođenja, odnosno da se pomladi 20 godina. Tim povodom novinari Dnevnika Nove TV istražili su jesu li Hrvati imali sličnih zahtjeva te su doznali da su građani Hrvatske u protekloj godini mijenjali uglavnom prezimena i to zbog sramotnih asocijacija.
Hrvati očito ne vole stara tradicionalna prezimena nadimačkog postanja pa tako često mijenjaju ona poput Plazibat ('batina koja visi do poda'). Također često mijenjaju i prezimena Sprčić, Guzina, Lešina, Bitanga i Danguba. Tu su i Samopijan, Derikučka...
- Ova stara prezimena su uglavnom bila rugalačka, to je stara mediteranska tradicija. Te se promjene još više vide u fondu osobnih imena koja postaju sve internacionalnija pa 'Luka' ode u 'Lukas', a 'Vicko' u 'Viki' -, objasnio je Domagoj Vidović, voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Najčešća muška imena rođenih u 2021. su Luka pa Jakov i David, a ženska Mia, Rita i Lucija. S druge strane, najrjeđa muška imena bila su Dren, Brando i Escobar, objasnila je voditeljica Odjela središnje evidencije Daniela Krivda. Kazala je i kako je nedavno imala jedan zahtjev za promjenom imena iz Daliborka u - Dali.
- Među rekorderima mi je jedna gospodična koja je osam puta mijenjala svoje osobno ime. Iz Ane u Anu Kristinu pa Anne Kristine, Ane Kristyn pa Krsytal - ističe Krivda.
Sklonost određenim imenima ponekad je svjesna reakcija na društvenu stvarnost.
- Svako od nas želi svom djetetu nadjenuti ime po kojem će se razlikovati od svih ostalih. Prije je bilo suprotno pa se htjela istaknuti pripadnost kršćanstvu, pa su bila imena Iva i Marija, a kada je došao komunizam radio se otklon od toga pa su se davala imena poput Mirjana i Zoran - pojasnio je Vidović za Dnevnik Nove TV.