ZAGREB - Pravna i politička borba o tome kako će na idućim izborima glasati pripadnici nacionalnih manjina se nastavlja. Jučer održana savjetodavna rasprava na Ustavnom sudu jasno je pokazala dva suprotstavljena tabora.
S jedne strane, predstavnici Vlade i saborski zastupnici nacionalnih manjina pokušavali su obraniti novi model glasanja prema kojem “male manjine”, do 1,5 posto u stanovništvu, imaju dvostruko pravo glasa, a Srbi samo opće pravo glasa i tri zajamčena mjesta u Saboru.
‘Srbi nisu ravnopravni’
Na drugoj strani bili su Srpski demokratski forum (SDF), GONG, HHO i SRP koji su zatražili preispitivanje ustavnosti izmjena Ustavnog zakona o manjinama i Izbornog zakona, smatrajući da se njima krši ravnopravnost manjina i favorizira jedna politička opcija Srba u Hrvatskoj. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec najavila je nakon trosatne rasprave da bi odluka Ustavnog suda mogla biti donesena do početka srpnja. U međuvremenu, ustavni suci će zatražiti još dodatnih mišljenja nezavisnih stručnjaka te Venecijanske komisije, stručnog tijela Vijeća Europe za pravna pitanja. Tek će tada sudac izvjestitelj Mato Arlović pripremiti konačnu odluku Ustavnog suda.
- Ustavni sud ne određuje društvene odnose, on ne određuje izborna rješenja, nego ispituje ustavnost sadašnjih. Dakle, mi nećemo nuditi izborni model, jer to radi zakonodavac koji za to snosi i odgovornost - rekla je predsjednica Omejec.
Za Veljka Džakulu iz SDF-a, dvojbi nema: prema novom modelu Srbi su u neravnopravnom položaju jer jedini od manjina nemaju pravo na dodatni glas, a to što im se daje tri zajamčena saborska mjesta - nije odgovor na diskriminaciju. Smeta ga i što se, tvrdi, favorizira Pupovčev SDSS kroz “čudan supervećinski izborni sustav”.
- Srbi su prije 20 godina postali manjina u Hrvatskoj, a sada se jedino nama ne daje ni dodatno pravo glasa, da glasamo i za opće liste i za svoje manjinske zastupnike - rekao je Džakula.
Venecijanska komisija
Vrlo oštar bio je Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a. Aktualna rješenja nazvao “ucjenjivačkom politikom SDSS-a prema uzoru na Mussolinija”, spominjao je i “velikosrpske zahtjeve”, zbog čega je zaradio opomenu predsjednice Omjec, te se ispričao.
S druge strane, zagovornik i jedan od tvoraca novog modela Vladimir Šeks , argumente je pronašao u mišljenju Venecijanske komisije Vijeća Europe otprije tri godine. - Venecijanska komisija smatra da dvostruko pravo glasa predstavlja privremenu izvanrednu mjeru isključivo za tzv. “male manjine” - rekao je predsjednik Saborskog odbora za Ustav, podsjetivši da su osporene izmjene zakona izglasane velikom većinom u Saboru.
I Milorad Pupovac , potpredsjednik SDSS-a, stranke za koju protivnici tvrde da je zapravo sve skrojeno u njezinom interesu, pokušao je obraniti nova rješenja:
- Da su sve manjine dobile dodatno pravo glasa, to bi izazvalo poremećaj među političkim snagama. Po čemu je D’Hondtova metoda manje premijska od toga da sva tri zajamčena mjesta u Saboru dobije ona srpska lista koja dobije najviše glasova u čitavoj Hrvatskoj? - rekao je Pupovac na optužbe.
Nisu im platili put
Na raspravu nije došao nitko od profesora ustavnog prava iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, već su samo pročitani sažeci njihovih elaborata. U njima se Branko Smerdel, Zvonimir Lauc, Arsen Bačić i Sanja Barić slažu da je neustavno rješenje prema kojem Srbi imaju samo opće pravo glasa i tri zajamčena mjesta, a ostale manjine i dodatni glas. Neslužbeno, stručnjaci nisu došli jer im sud nije mogao snositi troškove puta.