MANJINSKA SAMOUPRAVA

SRBI VLADI POSLALI ZAHTJEV KOJI BI MOGAO IZAZVATI POLITIČKE NAPETOSTI Žele osnivanje vijeća općina čime bi Hrvatska dobila novu teritorijalnu jedinicu

Zagreb, 130218.
Dvorana Vatroslav Lisinski.
Velika skupstina Srpskog narodnog vijeca.
Na fotografiji: Furio Radin, Kolinda Grabar Kitarovic, Aleksandar Vucic, Milorad Pupovac i Milan Bandic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Furio Radin, Kolinda Grabar Kitarović, Aleksandar Vučić, Milorad Pupovac i Milan Bandić

 

“Položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Europsku uniju”, zaključak je Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj, koja je usvojena na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća 13. veljače 2018. u Zagrebu. “Izjava” predstavlja popis zahtjeva političkih predstavnika Srba, upućenih Vladi Andreja Plenkovića, a zbog nekih mogla bi izazvati nove političke napetosti.

Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, izabrano je političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj. Predsjednik SNV-a je Milorad Pupovac, a zamjenik Saša Milošević.

Ukupno je predočeno trinaest zahtjeva. U prvom setu su oni iz ekonomsko-socijalnog područja o kojima se dosta govorilo proteklih tjedana, kao što je elektrifikacija sela u kojima živi srpsko stanovništvo, osiguravanje nesmetanog povratka izbjeglica kojih je još registriranih oko 19.000 u Republici Srbiji, zaštita prava na obnovu u ratu razorenih i uništenih kuća, kao i stambeno zbrinjavanje za one koji su ostali bez stanarskih prava. Tu su još utvrđivanje sudbina nestalih te suđenja za zločine počinjene nad Srbima u vrijeme rata i nakon završetka ratnih operacija.

Dvojezični natpisi

Od hrvatske Vlade se traži i da počne “aktivno provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, ponovo donesu, ali ovaj put i provedu, akcijski plan o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina”. Tu su još zahtjevi za dvojezične natpise, hitnu registraciju srpskih škola koje djeluju u Hrvatskoj, prestanak osporavanja zločina nad Srbima u NDH, a kada je riječ o javnim medijima, upućen je zahtjev prema kojem je “nužno da srpske organizacije osnuju i vlastiti radijski servis, a da država to aktivno pomogne”.

A zatim slijedi zahtjev koji bi mogao izazvati snažne političke tenzije jer u točki 12. Srpsko narodno vijeće zahtijeva “Institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima - dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera”. Naglasak je na terminu “moraju”, koji je ultimativan.

Gotovo identična inicijativa 2010. izazvala je političku buru, kada je tek zahvaljujući amandmanu Vesne Pusić u posljednji tren spriječeno da se kroz izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina provuče i odredba da srpsko ZVO na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dobije pravnu osobnost. Da je u Saboru prošao prijedlog tadašnje Vlade Jadranke Kosor, to bi značilo formiranje neke nove teritorijalne jedinice u Hrvatskoj temeljene na jednonacionalnom, manjinskom principu, međutim, Vesna Pusić i HNS dobili su podršku SDP-a, a kasnije i HDZ-a, i inicijativa je odbačena.

Sada se ponovno pojavila, a kako je rekao Saša Milošević u izjavi za Jutarnji, problem je to što su manjinske institucije registrirane kao udruge “pa često imaju snagu kao da su lovačko društvo ili filatelisti”. Milošević se pozvao na Erdutski sporazum i ustvrdio kako ZVO barem treba dobiti status kakav imaju, primjerice, bolnice ili fakulteti, a ne neformalna udruženja.

Erdutski sporazum

Sudeći prema prvim reakcijama iz krugova bliskih Vladi, zahtjev SNV-a teško će proći.

Utjecajni dužnosnik, koji je tražio da ga ne imenujemo jer Vlada još nije raspravljala o spomenutom zahtjevu, rekao je da su u Banskim dvorima odlučni pomoći u sređivanju gospodarskih i socijalnih problema srpskog stanovništva, ali ne i davanja manjinske samouprave. “Hrvatska je podijeljena na županije, gradove i općine i nema mjesta za stvaranje nekih novih teritorijalnih jedinica. To nam je neprihvatljivo, a iskreno, mislim kako i SNV ovo koristi kao pritisak da dobiju neke druge stvari sa svoje liste zahtjeva”.

Vesna Pusić kratko je za Jutarnji list komentirala zahtjev Srpskog narodnog vijeća:

“Srpska zajednica ima pravo tražiti što god hoće, ali hrvatska Vlada mora odlučiti i preuzeti odgovornost za ono o čemu se može i ono o čemu se ne može dogovarati”, smatra Vesna Pusić.

I neki ustavni stručnjaci su dovodili u pitanje rok trajanja Erdutskog sporazuma, koji je omogućio stvaranje ZVO-a. Prije nekog vremena Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku, iznio je tezu prema kojoj Erdutski sporazum više nije na snazi. Palić je objasnio da se u Erdutskom sporazumu vrlo jasno navodi da postoji prijelazno razdoblje od 12 mjeseci za ostvarenje ciljeva koji su u njemu navedeni, a predviđena je i mogućnost produljenja za još 12 mjeseci ako to zatraži bilo koja strana u sporazumu. “On se počeo realizirati 15. siječnja 1996., kad je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037, a to je bilo nužno jer se u samom sporazumu određuje da će stupiti na snagu nakon donošenja Rezolucije, kojom je uspostavljena Prijelazna uprava UN-a (UNTAES) i 15. siječnja 1998. godine Hrvatsko Podunavlje je iz nadležnosti UN-a vraćeno pod ingerenciju hrvatskih vlasti. Time je Erdutski sporazum prestao biti na snazi”, izjavio je Mato Palić.

'U svakom gradu, općini i županiji nacionalne manjine imaju svoje zastupnike. I to se strogo poštuje'

Ministar uprave Lovro Kuščević nije upoznat sa zahtjevima SNV-a, pa tako ni onim po kojem bi institucije srpske zajednice dobile status manjinskih samouprava, no kaže da su nacionalne manjine zastupljene u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalne uprave i samouprave.

- U Republici Hrvatskoj postoje sve razine zaštite prava nacionalnih manjina, a tako i u odnosu na njihovu zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave. U svakoj općini, gradu i županiji ispunjen je taj uvjet, a Ministarstvo uprave to strogo kontrolira - rekao je ministar Kuščević i dodao da je upravo na temelju kontrole provedbe prava zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima lokalne vlasti Ministarstvo uprave koncem prošle godine raspisalo dopunske izbore u dvije jedinice lokalne samouprave.

- Raspisali smo dopunske izbore kako bismo pripadnicima nacionalnih manjina omogućili participaciju u lokalnim tijelima vlasti - rekao je ministar.

Arsen Bauk, ministar uprave u mandatu SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, još je u vrijeme obnašanja te dužnosti govorio da je Erdutski sporazum na koji se poziva SNV izvan snage.

- Ustavni sud jasno navodi da poslije stupanja na snagu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina postaje suvišno pozivati se na druge dokumente. Trebao bi nam biti cilj da ne pravimo distinkciju između manjina na istoku Hrvatske i onih na drugim područjima. Integracija Hrvatskog Podunavlja odavno je završena i Erdutski sporazum nema više svoju svrhu i opravdanje. On bi danas trebao biti dokument povijesti i kao takav predmet izučavanja povjesničara - govorio je Bauk još 2013. godine. (Ivanka Toma)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo