Hrvatska će do kraja iduće godine sagraditi najbolju akademsku infrastrukturu za suradnju s gospodarstvom u jugoistočnoj Europi.
Imat će mrežu od pet modernih, akademskih podatkovnih centara ukupnog kapaciteta oko 550 četvornih metara. Barem tri superračunala, od kojih bi se barem dva do prije dvije godine nalazila na popisu 500 najbržih na svijetu, i vlastiti akademski cloud koji će moći koristiti i gospodarstvo, primjerice tvrtke koje se natječu za IRI projekte. Prva faza tog projekta, zvanog Hrvatski znanstveni oblak (HR-ZOO), vrijednog gotovo 200 milijuna kuna, upravo je završena.
Ivan Marić, ravnatelj Računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) i voditelj projekta HR-ZOO kaže da su u kampusu Borongaj u Zagrebu dovršili izgradnju najvećeg od pet podatkovnih centara i da sada slijedi njegovo opremanje.
- Ovaj podatkovni centar, koji odgovara standardu Tier 2, već polako ulazi u funkciju, a akademskoj zajednici i gospodarstvu bit će na usluzi u punom kapacitetu do kraja 2022. te je daleko ispred onoga što ima ijedna druga država u regiji, uključujući Sloveniju - kaže Marić.
Odvojene mreže i kabeli
Novi podatkovni centar ima 208 četvornih metara prostora za IT opremu, a ukupno se sa svom popratnom infrastrukturom prostire na 1317 kvadrata. Ima vlastite energetske kapacitete, pa u slučaju nestanka struje može raditi neometano iduća 24 sata. Povezan je na dvije odvojene energetske mreže i na internet je spojen preko dva odvojena kabela.
Projekt je s 85 posto sredstava financirala Europska unija.
Osim tehnoloških novosti za akademsku zajednicu, donosi i poslovnu novinu.
Ovo je prvi projekt u Hrvatskoj u kojem su preko javnog natječaja potpisivani ugovori o nabavi na čak 12 godina. U pravilu je to vrijeme ograničeno na tri godine. Takve ugovore, vrijedne 9,4 i 5,4 milijuna kuna, osvojili su Hrvatski Telekom i IT tvrtka CS Computer Systems.
- Riječ o takozvanim indefeasible right of use (IRU) ugovorima koje obično ugovara paneuropska akademska mreža GÉANT i koje smo mi preslikali na Hrvatsku s obzirom na to da je riječ o kritičnoj infrastrukturi za koju se ne smije dogoditi da ne radi - kaže Marić.
Navodi da SRCE u Hrvatskoj već ima više od milijun aktivnih korisnika.
Na njegovoj infrastrukturi vrte se servisi koji služe za prijavu u različite servise svih učenika, studenata, profesora i znanstvenika u Hrvatskoj.
Također, na toj će infrastrukturi, koja će ubuduće biti smještena u pet podatkovnih centara, dva u Zagrebu te po jedan u Splitu, Rijeci i Osijeku, raditi čak 51 digitalni servis.
Velika stvar
- Ovo je i velika stvar za industriju, odnosno za tvrtke koje žele ulagati u istraživanja i razvoj, jer će dobiti pristup ovoj, najmodernijoj infrastrukturi - kaže Marić.
Pojašnjava da će od toga profitirati i znanost i obrazovanje.
- Danas se digitalizira sve, pa tako i obrazovanje, a to znači da će jedan laboratorij na strojarstvu pomoću ovakve infrastrukture moći raditi razvoj u virtualnoj stvarnosti i da će se u obrazovanju moći koristiti umjetna inteligencija - zaključuje Marić.