Ladislav Ilčić, predsjednik stranke Hrast i jedan od osnivača udruge Grozd koja se zalaže za poboljšanje položaja obitelji u društvu, govori o mjerama demografske i obiteljske politike za koje će se zalagati u Domoljubnoj koaliciji. Ilčić od 2008. kontinuirano sudjeluje na seminarima, edukacijama i projektima Europske komisije vezano uz obiteljsku politiku, a spominje se i njegov dolazak na čelo ministarstva obitelji i demografske obnove.
Koji je glavni razlog višegodišnjeg negativnog demografskog trenda?
- Sigurno su to gospodarske prilike koje generiraju nesigurnost i neizvjesnost, ali i utjecaj na vrijednosni sustav građana. Kroz medije, ali i školske programe, ugrožene su vrijednosti koje ljude potiču da rađaju što više djece. Naprosto se ne odašilje jasna poruka da su djeca vrijednost, važna ne samo za roditelje nego i za cjelokupno društvo.
Kako biste to promijenili?
- Prvi problem obitelji u Europi generalno je - vrijeme. Radi se o tome da mi organizacijski moramo pomoći roditeljima, danas vremenski rastrganima između posla i obaveza koje svako dijete sa sobom nosi. U tom smislu postoje brojne europske prakse koje su značajno pomogle roditeljima, no za to je potrebna volja i ideja da se uopće bavimo obiteljskom politikom. Paralelno, školu treba iskoristiti na način da se u suradnji s roditeljima razgovara s djecom o pozitivnom gledanju na brak.
Domoljubna je koalicija najavila dvije pronatalitetne mjere: delimitiranje rodiljnih naknada svih 12 mjeseci i podizanje naknade za novorođeno dijete na 7500 kuna. Stojite li i dalje na njihovoj provedbi?
- Sigurno ću insistirati na tim mjerama, bez obzira na kojoj se poziciji nalazio.
Samo dvije ključne mjere koštaju oko pola milijarde kuna godišnje. Kako mislite u proračunu osigurati taj novac?
- To je okvirni izračun i planiramo osigurati taj novac, no nismo još napravili konačni obračun. Prema programu Domoljubne koalicije, novac za ove mjere bit će sigurno osiguran, na način da racionaliziramo novac koji dobivaju državne agencije, zavodi i udruge. Naš civilni sektor dobiva preko milijardu kuna iz državnog i lokalnog proračuna, i to je, priznat ćete, ogroman novac. Kod nas je, međutim, specifikum što je civilno društvo u dobroj mjeri daleko od građana. Događa se da se dominantne udruge od nekoliko članova, izrazito medijski aktivne, ponašaju više kao političke stranke nego kao udruge.
Koji je to set drugih mjera koje spominjete?
- Jedna od mjera za koju se planiramo zalagati jest uvođenje jednosmjenske nastave u sve hrvatske škole, a druga je promjena organizacije slobodnih aktivnosti kod školske djece. Izvanškolske sportske aktivnosti treba organizirati u školama i prilagoditi nastavi, na način da se vremenski nadovezuju na školsku satnicu. Za jednosmjensku nastavu također su potrebna velika izdvajanja.
Kako to planirate osigurati?
- Tu računamo na proračune jedinica lokalne samouprave koje kao osnivači škola imaju interes prebaciti nastavu u jednu smjenu. Jednosmjenska nastava mogla bi se prilagoditi radnom vremenu roditelja.
Koje su promjene, osim ovih interventnih, nužne da se okrene demografski trend? U kojem ih periodu namjeravate provesti?
- Moramo napraviti mjere koje će poticati rađanje upravo kod fertilnog dijela građana s osnovnim mogućnostima za rađanje, a to je najjednostavnije rečeno srednji sloj. Cenzus za sadašnji pronatalitetni dodatak od 500 kuna za treće i za četvrto dijete treba udvostručiti za godinu do dvije. S obzirom da je sada cenzus na 1663 kune, to znači da roditelji s troje djece mogu dobiti pronatalitetni dodatak za treće dijete jedino ako su im ukupna primanja manja od 8315 kuna, to znači da je on namijenjen samo onima koji su na pragu siromaštva.
Kada bi se on udvostručio - i obuhvatio ne samo one s 8315 kuna, već i peteročlane obitelji s mjesečnim primanjima do 16.630 kuna - tada bi i obitelji s prosječnim primanjima imale pravo na dodatak za treće i četvrto dijete. To ne znači da bi dodatak dobivali bogati, već srednji sloj. Dodatkom na treće i četvrto dijete ne spašavamo ljude da umiru od gladi, nego idemo za europskom praksom koja veći natalitet očekuje upravo od srednjeg sloja koji je u Hrvatskoj izrazito zapostavljen.
Što mislite o obiteljskoj politici koju je naručila Milanovićeva Vlada, ali je nije poslala u javnu raspravu?
- Među tim mjerama bilo je i dobrih, no pitanje je ostvarivosti. Kada su tražili da se subvencija za vrtiće ograniči na oko 500 kuna, što je dobra mjera za roditelje, trebalo je napraviti cjelovitu mjeru na način dogovora da jedinice lokalne samouprave plaćaju više iznose. Lako je s državne razine raditi mjere koje treba raditi lokalna samouprava i očito je da nije bilo komunikacije između čelnika lokalnih i državne razine.