Hoće li nova vlada ukinuti financiranje civilnog sektora i tko će stradati ako se takve najave obistine? Ladislav Ilčić, čelnik Hrasta i član Domoljubne koalicije kojemu bi bio povjeren resor demografske obnove, ozbiljno se zalaže za reduciranje civilnog sektora u koji iz proračuna, tvrdi, ide milijarda kuna godišnje. Tu milijardu Ilčić bi usmjerio u demografsku obnovu. Nije, međutim, jasno shvaća li Ilčić koje bi posljedice imalo preusmjeravanje toga novca, kao ni da mu za mjere kojima bi potaknuo rast nataliteta fali još gotovo dvaput toliko, odnosno da bi za njih trebalo izdvojiti 2,6 milijardi proračunskih kuna.
Profesor Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta također se “okomio” na nevladine udruge koje smatra parazitskima i smanjio bi im donacije za milijardu i pol kuna do dvije. No, već pri površnom pogledu na Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2014. godini vidljivo je da na nevladine udruge iz proračuna godišnje odlazi puno manje - oko 600.000 kuna. Ostatak sredstava koja su u 2014. godini ukupno iznosila nešto više od 1,6 milijardi kuna dolazi iz prihoda lokalnih tijela vlasti (dakle županija, gradova i općina), zatim iz dijela prihoda od igara na sreću i drugih izvora.
Pomažu državi
- Iznose se paušalne izjave bez uvida u podatke o sredstvima koja idu za civilne udruge i kako se troše. Desetak godina se rade detaljna izvješća o financiranju nevladinih udruga i vidi se da nema puno prostora za velike rezove - kaže Igor Vidačak, ravnatelj Vladina ureda za udruge. Navodi da je najviše novca, oko 140 milijuna kuna iz proračuna u 2014. godini, išlo na račun udruga koje pružaju potporu osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama.
- Oko 130 milijuna kuna je otišlo za sport, a tu su uključena sredstva koja idu Hrvatskom olimpijskom odboru te Paraolimpijskom odboru - kaže Vidačak i navodi da je u sportu već bilo rezanja.
Na trećem mjestu po iznosima koje dobivaju iz proračuna su udruge za zaštitu i promicanje kulture, kulturnih i povijesnih dobara te očuvanje prirode koje su dobile 114 milijuna kuna. Slijede udruge za demokratizaciju i razvoj civilnog društva koje su u 2014. godini dobile 48,7 milijuna kuna, potom nacionalne manjine na koje je otišlo 33,9 milijuna, Na zaštitu i spašavanje je otišlo 25,9 milijuna...
- Udruge koje pružaju potporu osobama s invaliditetom i posebnim potrebama u velikoj mjeri na sebe preuzimaju pružanje usluga koje bi zapravo trebala organizirati država. Recimo, asistenti u nastavi. Tko bi pomagao djeci da to nije preuzeo civilni sektor? - upozorava Vidačak i kaže da prije svakog rezanja treba dobro proanalizirati što se time dobiva, odnosno što može rješavati država, a što udruge.
Koliko država vrijedi
Pružanje pomoći osobama s invaliditetom država bi morala, pojašnjava, preuzeti na sebe kada bi nevladine ud ruge koje se time bave lišila sredstava. A takva je usluga, kad je pruža država, daleko skuplja nego kada je pružaju udruge, ako ni zbog čega drugog, onda zbog angažmana volontera.
- Ne vjerujem da će se ukinuti sredstva za civilni sektor. Koliko država vrijedi vidi se kroz to koliko joj je razvijeno civilno društvo. Tomislav Karamarko je u kampanji govorio o ukidanju udruga, ali sigurno nije mislio na udruge koje se bave osobama s invaliditetom. Ima oko 50.000 udruga i sigurno nisu sve potrebne i među njima treba napraviti reviziju - kaže Jozefina Kranjčec, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida (HSUTI). Kaže da udruge novcem iz proračuna i onim koje još mogu povlačiti iz europskih fondova treba podržati i omogućiti im da stvaraju dodanu vrijednost. Kao primjer navodi da HSUTI jedini organizira ljetni rekreacijski kamp za mlade i djecu s invaliditetom, odvodi ih tjedan dana na more gdje dobivaju usluge cijelih stručnih timova. - Sada unajmljujemo prostor, a cilj nam je kupiti vlastito odmaralište i smanjiti proračunska izdvajanja koja idu za naše potrebe - kaže Kranjčec i ponavlja kako ne vjeruje da će nova vlada ići na ukidanje financiranja civilnog sektora, posebice onog dijela koji je produžena ruka centara za socijalnu skrb.
20 tisuća zaposlenih
Da se neće obistiniti najave L. Ilčića i prof. Jakovčevića smatra i Vesna Budak, jedna od osnivača i predsjednica Udruge PUŽ koja pomaže djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. - Civilizacijski dosezi su previsoki da bi se to provelo. Tako nešto ne dolazi u obzir - kratko je rekla Budak.
Posljedice ukidanja financijskih sredstava za nevladine udruge posebno bi se odrazile na male sredine gdje logopede, fizioterapeute, psihologe i druge usluge osigurava jedino civilni sektor, dok su kulturne udruge jedini generator društvenog života. - Uostalom, udruge se velikim dijelom financiraju iz europskih fondova. Svi natječaji za sredstva iz EU fondova na koje su se javile u zadnjih nekoliko godina realizirali su se 100 posto. Uz to zapošljavaju 20-ak tisuća ljudi, a i za to osiguravaju sredstva iz EU - kaže Vidačak i upozorava da prije bilo kakvih poteza treba napraviti detaljnu raspravu i analizu.
GONG u proračun uplatio milijun kuna
Mnoge udruge poput GONG-a, Zelene akcije, CMS-a već godinama povlače sredstva iz EU fondova trošeći ih u Hrvatskoj. Primjerice, GONG je tijekom 2014. godine u Državni proračun uplatio 1,072 milijuna kuna, a sredstva primljena iz proračuna na javnim natječajima temeljem ocjenjenih projekata su oko tri puta manja - kažu u GONG-u i upozoravaju da je pravo na slobodu udruživanja ustavno pravo, a ono što je važno je da udruge djeluju transparentno. - Stupanj demokracije mjeri se i po tome koliko sama država prepoznaje i podupire rad organizacija civilnog društva koje su vrlo često i korektiv same vlasti - zaključuju u GONG-u.
Kako se točno financira civilni sektor
1,6 milijardi
kuna izdvojeno je ukupno u 2014. za programe i projekte organizacija civilnog društva
620 milijuna kuna
od toga izdvojeno je iz državnog proračuna, ostalo ide iz proračuna lokalnih vlasti, prihoda od igara na sreću i drugih
22,8 posto
od sredstava iz državnog proračuna odlazi na potporu osobama s invaliditetom, posebnim potrebama i socijalno ugroženima
21, 6 posto
sredstava iz državnog proračuna za udruge odlati na sport
18, 4 posto
ide na promicanje i zaštitu kulture, povijesnih dobara i očuvanje prirode
5,4 posto
iz proračuna za udruge ide za sudjelovanje nacionalnih manjina u javnom životu Hrvatske