OBLJETNICA USTANKA

SNV: ‘Ne, sutra u Srbu nije četničko okupljanje. Odajemo počast oružanom bratstvu Hrvata i Srba‘

Podsjetimo, zajednica šest žrtvoslovnih udruga traži zabranu održavanja proslave Dana ustanka hrvatskog naroda u Srbu na taj datum

Srb, arhivska fotografija

 Luka Gerlanc/cropix/Cropix
Podsjetimo, zajednica šest žrtvoslovnih udruga traži zabranu održavanja proslave Dana ustanka hrvatskog naroda u Srbu na taj datum

Glasnogovornik Srpskog narodnog vijeća, Eugen Jakovčić, u subotu poslijepodne poslao je priopćenje za medije u kojem navodi kako se u nedjelju, 27, srpnja, u Srbu "odaje počast oružanom bratstvu Hrvata i Srba" te da "to nije četničko okupljanje kako kažu u "žrtvoslovnim" udrugama".

Podsjetimo, zajednica šest žrtvoslovnih udruga, koje organiziraju komemoraciju žrtvama Boričevca i okolnih mjesta 27. srpnja 1941. godine, zatražila je u subotu od predsjednika Republike, Vlade i Sabora, da spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka hrvatskog naroda u Srbu na taj datum.

SNV je zbog toga u priopćenju napisao sljedeće:

- Tijekom dana reagirale su tzv. žrtvoslovne udruge (Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Hrvatski domobran - Zaprešić, Zadar, Duga Resa, Split, Žrtve za Hrvatsku i Udruga Ličana župe Boričevac), uputivši pismo premijeru i predsjedniku kojim ih mole da spriječe navodno "četničko" okupljanje u Srbu.

Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA) organiziraju svake godine, pa i ove, narodni zbor u Srbu povodom 84. godišnjice Dana ustanka, od 27. srpnja 1941.

Polaganje vijenaca, obraćanje uzvanika, uzvanica i kulturno-umjetnički program održat će se sutra, u nedjelju 27. srpnja 2025. s početkom u 18 sati u Srbu kod Spomenika ustanku naroda Hrvatske.

Kao što uvijek naglašavamo tijekom naši događanja u Srbu, ustanak u Srbu prije 84 godine nije bio samo gola obrana života srpskoga naroda na tom prostoru, taj ustanak bio je početak u kojem su slogu u oružanom bratstvu našli Dalmatinci i Ličani, Hrvati i Srbi, stvorivši slobodni teritorij na hrvatskoj i bosanskoj strani.

Zbog toga svake godine prije programa kod "Spomenika ustanku naroda Hrvatske", SNV, SABA, Antifašistička liga RH i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) polažu vijence na lokalnom groblju u Srbu, i to poginulim Dalmatincima palim u oslobađanju Srba.

Među njima bili su i Željko Matijević iz Omiša, Stipe iz Sinja te ostala brojna mladost iz gradova i mjesta te otoka širom Dalmacije, kažu iz SNV-a.

Zajednica žrtvoslovnih udruga traži od vlasti ukidanje proslave u Srbu

Zajednica šest žrtvoslovnih udruga, koje organiziraju komemoraciju žrtvama Boričevca i okolnih mjesta 27. srpnja 1941. godine, zatražila je subotu od predsjednika Republike, Vlade i Sabora, da spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka hrvatskog naroda u Srbu na taj datum.

„27.srpnja obilježavaju se na dva mjesta isti događaj, ali na totalno suprotnim osnovama. U Srbu se slavi takozvani dan ustanka predvođen takozvanim antifašistima i slave ustanike koji su pobili i spalili Boričevac, gdje se isti dan komemoriraju žrtve tih ustanika. Pitam Vas poštovani predsjednici, je li to normalno da se pod krinkom antifašizma zapravo slavi fašizam?”, stoji u otvorenom pismu zajednice.

Uz citate iz knjige Amira Obhođaša „Vojne operacije u istočnoj Bosni Zima 1941./1942.“, Zajednica navodi da su srpski ustanici uz pomoć talijanskih fašista pokrenuli oružane napade na sela naseljena hrvatskim pučanstvom Boričevac, Brotnjo, Krnjeuša, rezultat čega je bio veliki broj ubijenih, bačenih u jame, protjeranih žena, djece i staraca i na kraju opljačkani i spaljeni domovi i crkve.

„Zbog pijeteta prema žrtvama bilo bi pošteno da spriječite daljnja održavanja profašističke proslave u Srbu koja vrijeđa osjećaje obitelji roda Ivezić, njih 44-oro bačenih u jamu. Veliku patnju su proživjele na tisuće djece prognane iz svojih domova i smještena po prihvatilištima Osijek, Jastrebarsko, Zemun, Zagreb, isto kao i kozaračka djeca o kojima se snimaju filmovi i pišu mitovi”, poručuju iz Zajednice.

„Ako imate imalo empatije prema tim stradalnicima mogli bi razmisliti da 27. srpnja bude spomendan žrtvama četnika i partizana potpomognutih od talijanskih fašista, a ne takozvani dan ustanka naroda Hrvatske. Ako je taj dan slavljen u propaloj državi, morao je i on biti maknut, jer kako ga njegovi današnji promotori slave je kršenje pozitivnih zakona pa i Ustava Republike Hrvatske”, dodaju.

Pismo potpisuju Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Hrvatski domobran (Zaprešić, Zadar, Duga Resa, Split), Žrtve za Hrvatsku i Udruga Ličana župe Boričevac. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 22:17