Kao visokopozicionirani politički dužnosnik, bivši ravnatelj policije, nekadašnji visokorangirani djelatnik tajne službe, glavni tajnik, a potom zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora, Milijan Brkić iskoristio je političku moć koju je posjedovao sve do izlaska iz politike 2020. godine i podizao tužbe protiv medija kako bi ih ušutkao.
Ocjena je to Županijskog suda u Zagrebu koji je, odlučujući o žalbi Hanza Medije d.o.o. u jednom od predmeta u povodu Brkićevih tužbi podignutih zbog članaka koje smo o njemu objavili u Jutarnjem listu, presudio da Brkićeve tužbe nemaju za cilj zaštitu njegove osobnosti, već su to "strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja", takozvane SLAPP tužbe.
Ovakvu presudu vijeće Županijskog suda u Zagrebu, kojem je predsjedala sutkinja Gabriela Topić Kordej, donijelo je sredinom ožujka ove godine u predmetu u povodu Brkićeve tužbe za naknadu štete zbog članka s početka listopada 2018., u kojem smo se bavili aferom "elitne prostitucije" iz 2011. godine.
Novčana naknada
Brkić je zahtijevao novčanu naknadu štete zbog povrede prava na zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti objavom članka u Jutarnjem listu od 3. listopada 2018. s naslovom na naslovnici "Obračun oko Brkića; Nakon SMS-ova izvučena i afera iz 2011.; Je li drugi čovjek HDZ-a prostitutkama odavao da su pod istragom" i člankom pod naslovom "Brkić duboko grlo?" s istaknutim podnaslovom "Policija prijavila da su pukle mjere u tajnoj istrazi prostitucije, DORH istražio. Tko je zaustavio akciju?"
U tužbi je problematizirao to što su objavljene njegove fotografije i što ga se prozvalo kao osobu koja je osumnjičenicima u aferi elitne prostitucije iz 2011. dojavila da su pod istragom te tako potkopala policijsku istragu. Također mu je smetalo što smo objavili da je "s pucanjem mjera u istrazi prostitucije u ljeto 2011. bilo upoznato i Državno odvjetništvo, a Brkić je tada u službenim bilješkama naveden kao onaj koji je osobama iz kriminalnog miljea odavao informacije o policijskim istragama, i to u dva navrata". Sporni su mu bili i navodi u Jutarnjem u kojima smo objavili da iz priopćenja MUP-a o slučaju istrage o elitnoj prostituciji proizlazi da je DORH odgovoran za to što protiv Brkića nikada nije pokrenut kazneni postupak.
U vrijeme kada smo objavili članak, u listopadu 2018., Brkić je bio jedan od najutjecajnijih HDZ-ovaca. Tražio je ispravak, koji smo i objavili, ali je svejedno odlučio tužiti nakladnika. Prvostupanjski sud uzeo je u obzir tu objavu, to da nismo prvi ni jedini objavili ozbiljne sumnje u kompromitaciju istrage o elitnoj prostituciji, da su navodi bili pod upitnikom, kao i to da je za te informacije postojao javni interes. Ipak, nije prepoznao SLAPP tužbu, nego je zaključio da smo Brkiću povrijedili pravo osobnosti te mu dosudio novčanu naknadu.
Županijski sud ukinuo je takvu odluku i uvodno istaknuo da pravo na slobodu izražavanja jamči UN-ova Opća deklaracija o ljudskim pravima, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Ustav Republike Hrvatske i Zakon o medijima.
Šire granice kritike
- Tužiteljev zahtjev valja vrednovati na temelju odredbe čl. 7. st. 2. Zakona o medijima, prema kojoj tužitelj, kao osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost, nema pravo na zaštitu privatnosti u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili u vezi s dužnostima koje ona obavlja. Javnost, dakle i novinari, imaju pravo propitkivati djelovanje javnih osoba, a osobito visokih dužnosnika. Kada je riječ o političarima, granice prihvatljive kritike u njihovu su slučaju šire. Tužitelj (Brkić, op. a.) ima manju razinu zaštite od drugih osoba jer je u okviru slobode medija legitimno preispitivanje i kritiziranje riječi i djela javnih dužnosnika, pri čemu su političari neizbježno izloženi pomnom ispitivanju svojeg djelovanja, kako novinarima, tako i javnosti općenito - ističe se u presudi Županijskog suda u Zagrebu, kojemu je za cjelovitu sliku poslužio i uvid u e-Spis, iz kojeg je proizašlo kako je Brkić zbog objave informacija do kojih je došao i Jutarnji pokretao brojne postupke za naknadu štete.
Županijski sud izbrojao je čak osam presuda koje je Brkić ishodio u svoju korist.
- Osim ukazivanja na nedostatak uzročne veze između informacija objavljenih u tiskovini tuženika Jutarnji list od 3. listopada 2018. i povrede tužiteljeva prava osobnosti, navedeni brojni sudski sporovi upućuju na to da ih tužitelj nije pokretao s uobičajenim pravno-zaštitnim ciljem parničnog postupka, već s ciljem ograničavanja medija u iznošenju informacija od javnog značenja jer je tužitelj kao visokopozicionirani politički dužnosnik nastupio s pozicije moći koja izvire iz njegova ekonomskog i društvenog položaja i tu je moć kroz brojne sudske postupke koje je pokrenuo upotrijebio kao sredstvo prisile na medije zbog iznošenja informacija koje njemu ne idu u prilog, a za koje, kao što je utvrđeno, postoji javni interes. Za zaključiti je da se radi o zlouporabi postupka radi zastrašivanja te financijskog i ekonomskog iscrpljivanja medija kao nositelja slobode izražavanja misli kako bi se ograničilo javno sudjelovanje kroz medijsku slobodu - navodi se u obrazloženju presude u povodu žalbe Hanza Medije i zaključuje da sudski postupci koje je Brkić pokretao protiv medija ukazuju na ostvarenje pretpostavki iz čl. 4. toč. 3.b) Direktive (EU) 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka ("strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja").
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....