Nešto od njih je osnovano, nešto nije, no lani su zabilježene čak 1374 prijave sumnje u kršenje prava na zaštitu osobnih podataka, među kojima se najveći dio njih dogodio u segmentu teleoperatera, ali i odnosa unutar stambenih zgrada.
Samo ovih posljednjih lani je u izvješću Agencije za zaštitu osobnih podataka zabilježeno 50-ak, 40 prijava poteklo je iz telekomunikacijskog sektora, a kršenje prava na zaštitu osobnih podataka primijećeno je i kod obrade podataka od strane agencija za naplatu potraživanja, kao i u bankarskom sektoru.
Agencija je lani uspješno dovršila 1209 predmeta, a 341 je prenesen u ovu godinu.
Jutarnji je za vas pripremio “najluđe” primjere neovlaštenog korištenja osobnih podataka prošle godine.
Stanar nadzirao stanove, sandučiće i zajednički hodnik
Sustanar jedne stambene zgrade u Hrvatskoj - ne navodi se ime grada - u zajedničkoj nekretnini postavio čak četiri nadzorne kamere: jednu na katu ispred stana u kojem živi, drugu na izlazu iz zgrade, treću u ulazu iznad sandučića te četvrtu na stepeništu kod stražnjeg ulaza u objekt.
Prijavio ga je susjed koji mu je potpisao privolu za postavljanje kamere, uvjeren kako će kamera biti postavljena isključivo pred ulaz u njegov stan, no ubrzo se uspostavilo da je zgrada postala “Big Brother”.
Paranoični susjed s kamerama mogao je pratiti sve osobe koje su ulazile i izlazile iz zgrade, a djelatnici Agencije nakon obavljenog nadzora naredili su mu da tri ukloni te da onoj koja mu stoji ispred ulaza u stan promijeni kut snimanja kako ne bi snimao susjedne ulaze. U međuvremenu je u jednoj drugoj zgradi u Hrvatskoj zabilježen susjed koji je kameru postavio u špijunku na ulaznim vratima te snimao susjedni stan i zajedničke prostorije. Naknadno je ustanovljeno da kamera sve snimke pohranjuje pa je vlasniku stana naređeno da isključi mogućnost pohranjivanja materijala i prilagodi kut snimanja.
Krivotvorili mu osobnu i sklopili dva pretplatnička ugovora
Jedan se korisnik Agenciji obratio nakon što su na njegovo ime, ali bez njegova znanja i privole, sklopljena dva pretplatnička ugovora s teleoperaterom, a njemu ubrzo počele stizati opomene za dugovanja.
Nakon obavljenog nadzora otkriveno je kako je zahtjev za ugovor zasnovan na temelju krivotvorene osobne iskaznice na kojoj se nalazila slika koja uopće ne odgovara oštećenom korisniku, a pogrešni su bili i broj osobne iskaznice te adresa stanovanja. Sve je ubrzo riješeno u njegovu korist tako što je Agencija zabranila daljnje korištenje njegovih podataka u svrhu naplate dugovanja.
Bankarica izgubila preslike osobnih iskaznica klijenata
Jedan je Hrvat prošle godine primio čudan poziv: nazvao ga je čovjek koji je na cesti pronašao fascikl prepun kopija osobnih iskaznica, među kojima i njegovu, pa ga je odlučio obavijestiti o pronalasku.
Fascikl je ležao na cesti nakon što ga je tamo zametnula bivša bankarica koja je, tako se barem tvrdi, zabunom iz banke s osobnim papirima ponijela i službeni fascikl koji je uspjela zagubiti.
Odgovornim je u ovom slučaju proglašen voditelj zbirke osobnih podataka banke koji je, ustvrdila je Agencija, trebao poduzeti mjere zaštite, pa tako i one kadrovske, kako bi se spriječila nezakonita obrada, a kamoli iznošenje osobnih podataka iz institucije.
Banci je predložena dodatna edukacija njezinih radnika jer ovakvi slučajevi mogu omogućiti pristup i drugim zaštićenim osobnim podacima financijske prirode, poput podataka o otplati kredita, stanju na računima i slično.
Nepoznati čovjek u referadi dobio sve podatke o školovanju studenta
Jedan od najbizarnijih slučajeva zabilježen je na nepoznatom hrvatskom fakultetu na kojem se dogodilo sljedeće: čovjek je došao u referadu i službenicu koja je tamo zaposlena zamolio da mu ispiše sve podatke o postignutom uspjehu školovanja jednog studenta - dakle, podatke o broju izlazaka na ispit, postignutom uspjehu, popisu položenih ispita te nazivu kolegija - i to navodno za potrebe nekog sudskog spora.
Čovjek pritom nije imao sudski nalog ni privolu studenta da se distribuiraju njegovi podaci o školovanju, a da stvar bude još gora, sudski postupak za potrebe kojeg su traženi ovi podaci uopće se nije vodio protiv njega.
Pa ipak, službenica u referadi sve je te informacije predala nepoznatom čovjeku, a fakultet je ubrzo posjetila frapirana Agencija te utvrdila grubo kršenje prava studenta i predložila mjere.
Prijavio se na natječaj pa dobio uvid u prijave svih kandidata
Kad se jedan Hrvat prošle godine putem interneta prijavio na natječaj za posao, razveselio se nakon što mu je stigla povratna informacija od potencijalnog poslodavca s uputama za usmeni intervju.
No, u nastavku tog maila, požalio se Agenciji, nalazio se link putem kojega je bilo moguće vidjeti osobne podatke i prijave za posao svih onih koji su se poput njega javili na natječaj, što ga je šokiralo.
Informacije o tome, zajedno s dokazima, dostavio je AZOP-u, a oni su posjetili potencijalnog poslodavca kod kojeg su se uvjerili da je prijava bila osnovana te voditelja zbirke kod poslodavca uputili da unaprijedi sustav skrbi o osobnim podacima.
Na oglasnoj ploči zgrade objavili joj broj bankovne kartice i OIB
Agencija se pozabavila i slučajem jedne osobe koja je na oglasnoj ploči stambene zgrade u kojoj živi pronašla objavljene vlastite osobne podatke, zajedno s OIB-om, brojem bankovne kartice pa čak i podacima o načinu plaćanja karticom.
Zgroženi stanar odmah se javio AZOP-u koji je obavio nadzor i ustanovio da je riječ o kršenju prava, ali je objavitelj podataka potom protiv tog rješenja podnio upravni spor koji se sada vodi pred sudom u Zagrebu.