Iako su upravitelji stambenih zgrada u Osijeku posljednjih godina usavršili postupak prisilne naplate dugovanja te su time naplativost pričuve povećali na više od 90 posto, i dalje u Osijeku postoje stambene zgrade u kojima suvlasnici godinama ne plaćaju pričuvu i nitko im ništa ne može, piše Glas Slavonije.
Situacija je to u nekoliko zgrada na Sjenjaku, a s pričom iz jedne od njih javlja se skupina suvlasnika kojima je zbog dugova za pričuvu jednog od njih toliko dozlogrdilo da su razmišljali o bojkotu - da u znak protesta od sljedećeg mjeseca pričuvu više ne plaća nitko.
- Gospodin ne plaća pričuvu već godinama. Prema informacijama kojima raspolažemo, na temelju izvješća upravitelja, trenutačno mu dug za pričuvu iznosi oko 15 tisuća kuna. On je u mirovini, dakle prihode ima, stan je u njegovu vlasništvu, znamo da mu stižu ovrhe, ali situacija se godinama ne mijenja. On pričuvu ne plaća! Toliko smo ogorčeni. Ne razumijemo kako mu to uspijeva?! Mogu se kladiti da bilo tko od nas pričuvu prestane plaćati da bi mu ovrha "sjela" drugi mjesec! No. unatoč tome. toliko nam je dosta cijele priče da razmišljamo i mi ostali pričuvu prestati plaćati, pa što bude, priča suvlasnik zgrade na Sjenjaku uz molbu da se pišući ovu priču ne spominje kućni broj zgrade jer osoba, osim što ne plaća pričuvu, malo je reći, nije nimalo ugodna kada ga ostali suvlasnici pozovu na red.
Iz Zavoda za stanovanje, koji je upravitelj ove zgrade, a čija se pravna služba uistinu može pohvaliti sa zavidnim postotkom uspješne naplate dugovanja za pričuvu (trenutačno čak 92 posto, te sedam posto više nego lani), objašnjavaju što se točno događa u ovakvim slučajevima nemogućnosti naplate kroničnih dugovanja. Kao i kako funkcionira sustav prisilne naplate dugovanja.
- U konkretnom slučaju i sličnim slučajevima Zavod uime i za račun suvlasnika redovito pokreće ovrhe na novčanim sredstvima dužnika. Postupci prisilne naplate tražbine provode se prema nalogu ovrhovoditelja (suvlasnika) na svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju posredstvom Fine, kao jedinstvenog mjesta za provedbu ovrhe. Preko Zavoda u Finu se dostavlja osnova za plaćanje, pripadajući zahtjev i dokaz o uplati predujma naknade za provedbu ovrhe. Zaprimljena osnova za plaćanje upisuje se u Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje, prema vremenu primitka te se izračunava ukupan iznos duga prema osnovi za plaćanje (glavnica, kamate i troškovi postupka). Fina daje nalog banci za zapljenu sredstava u iznosu obračunatog duga prema osnovi za plaćanje do prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja. Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se prema zakonu može provesti ovrha radi namirenja tražbine - imovina ovršenika (novac, pokretnine, vrijednosni papiri i drugo), kao i neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo. Izbor predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju.
Predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica ne prelazi iznos od 20.000 kuna, osim u iznimnim slučajevima, te postoji naravno mogućnost da se i na taj način naplati tražbina, što se izbjegava maksimalno ako postoji drukčija mogućnost da se potraživanje naplati, objašnjavaju iz Zavoda za stanovanje.
Čekati da dug bude veći od 20.000 kuna
U ovome slučaju suvlasnici mogu samo čekati da njihovom neplatiši ukupni dug za pričuvu postane veći do 20 tisuća kuna. Ili da, u međuvremenu, dug za pričuvu u Očevidniku dođe na red za plaćanje iz njegovih raspoloživih redovnih prihoda. Što pak predstavlja poduže čekanje ako je dužnikova mirovina skromna, a dugovanja prema drugim dužnicima, koji imaju prednost naplate, velika.