NAPADAJU STABLA

'STANJE JE BEZNADNO LOŠE, ŠTETE SU ENORMNE' Na jadransku obalu stigli nametnici iz tropskih dijelova Azije i Južne Amerike, počeli su proždirati palme

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 03.06.2018. u 11:49

Split, 290817.
Radnici Parkovan i nasada rezu palmine suhe grane na rivi.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klarić / CROPIX

Dvije vrste štetnika godinama pustoše palmina stabla u čitavom hrvatskom priobalju, kao i u zemljama diljem Sredozemlja, ali točniji uvid koliki je udio napadnutih stabala nije lako doznati, kao ni mogući ishod borbe za njihovo očuvanje.

Ocjene se kreću od službenih pojedinačnih podataka o lokacijama na kojima su štetnici zapaženi, bez objašnjenja što to znači za cjelinu populacije palmi, do katastrofičnih procjena koje anonimno daju neki agronomi "s terena".

Nemoguće je dati podatak o broju napadnutih stabala jer su one izrazito raštrkane na širokom području. Zbog svoga habitusa, palme se sade pojedinačno i u razmjerno malim skupinama na javnim površinama, u parkovima, drvoredima, oko hotela, javnih ustanova, a vrlo često na privatnim posjedima, u dvorištima i okućnicama, odgovoreno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Crvena palmina pipa i palmin drvotoč

Propadanje palmi izazivaju dva štetnika. Prvi je crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus), koja potječe iz tropskih dijelova Azije, a s oko 40.000 vrsta pripada najbrojnijoj porodici vrsta na zemlji.

Drugi je urugvajski moljac palmin drvotoč (Paysandisia archon). Njihove razvojne oblike - imago, ličinke i kokone potvrdili su u Laboratoriju za zoologiju Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Crvena palmina pipa, koja napada vrste iz roda Phoenix, počela se širiti prema zapadu velikom brzinom sredinom 1980-ih godina, zahvaljujući pojačanoj međunarodnoj trgovini zaraženim sadnim materijalom, ističu u Zavodu za zaštitu bilja.

Pojavila se 1992. u Egiptu, a potom 1994. u Italiji i Španjolskoj, 1999. u Izraelu i Jordanu, 2005. u Turskoj, 2006. na Cipru, u Grčkoj i Francuskoj 2008. u Maroku i 2009. u a potom i Gruziji i Sloveniji.

U Hrvatskoj je prvi put registrirana 2011. godine, i proširila se diljem priobalja, a najviše u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ističu u Zavodu za zaštitu bilja.

Prvi znaci napada crvene palmine pipe su deformirani listovi, kao da ih je netko zarezao škarama, zatim suhi listovi na potpuno zelenoj krošnji, rupe pri bazi palminih listova, uz pojavu "piljevine" itd. Glavne štete na palmama uglavnom čine ličinke bušeći hodnike, dok se odrasli hrane ubadajući rilom. Napad pipe na palmama iz roda Phoenix u većini slučajeva uzrokuje ugibanje biljke, bez obzira na njezinu visinu ili starost.

Palmin drvotoč najviše napada palme visoka žumara (Trachycarpus fortunei), druge po zastupljenosti u Hrvatskoj. Južnoameričkog je podrijetla, prvi se put pojavio 2001. u Španjolskoj, te se proširio na niz zemalja. U Hrvatskoj je prvi put registriran 2011. godine. Do sada je njegova rasprostranjenost zabilježena u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji.

Simptomi napada palmina drvotoča su prisutnost piljevine na kruni i/ili na palminu deblu, prisutnost rupičastih ili izgriženih listova, prisutnost dugačkih hodnika unutar palmina debla, kao i svlakova kukuljica na palminu deblu, nakošeno palmino deblo, te ubrzano sušenje palmi, osobito središnjih listova.

Podaci o nadzoru i uklanjanju stabala

Nad tim štetnim organizmima provodi se posebni nadzor, za crvenu palminu pipu u razdoblju od 2009. do 2017., a palmina drvotoča od 2012. do 2014, ističe se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede i dodaje da je fitosanitarna inspekcija obavila ukupno 124 vizualna pregleda, te da je za laboratorijsku analizu uzela 133 uzorka.

Lani je posebni nadzor obavljen na 42 mjesta, uključujući javne i privatne površine, vrtne centre od Istre do Dubrovnika, te u Zagrebu, rečeno je.

Rezultati svih laboratorijskih analiza su bili pozitivni, a sve zaražene palme su uništene, osim palmi koje su pregledane u prosincu 2017. i koje su predviđene za uništenje, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Od 2011. godine, kada je prva pojava štetnika zabilježena u tri županije (Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj) do prošle godine ti su štetnici nađeni u svim jadranskim županijama osim Ličko-senjske.

Po podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Hini o mjestima na kojima je fitosanitarna inspekcija od 2011. do 2017. pronašla napadnute palme, ukupno je nađeno i uklonjeno palmi na 57 mjesta - na 44 mjesta napadnute su crvenom palminom pipom, a na 13 mjesta palminim drvotočom.

Najviše napadnutih lokaliteta u jednoj godini u Hrvatskoj, njih 19, zabilježeno je 2014. Crvena palmina pipa nađena je na Rabu, Zlarinu, u Šibeniku, Rogoznici, Ražnju, Sutivanu na Braču, u Seget Vranjici, Trogiru, Zatonu Malom i Zatonu velikom, Slanom, Orašcu i Dubrovniku. Palmin drvotoč napao je palme u Puli, Medulinu, Poreču i Umagu, te u Sutivanu na Braču.

Najviše napada crvene palmine pipe na jednom području registrirano je 2013. godine u Šibeniku i oko njega: u vrtnom centru, hotelskom naselju i privatnim vrtovima Šibenika; u privatnim vrtovima Bradarice, Grebaštice, Primoštena i Zatona Velikog; na javnim površinama i privatnim vrtovima Vodica; te u Jadriji i na Zlarinu.

Kako se uništavaju jako zaražene palme

Od prve pojave do danas zdravstveni nadzor palmi i naređivanje mjera uklanjanja napadnutih palmi provodi fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, a u prve tri godine (2011. - 2013.) u pregledima je sudjelovao i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zaštitu bilja.

Na lokalitetima na kojima su nađeni štetni organizmi jako zaražene palme uništavane su piljenjem, umatanjem otpiljenog dijela u plastičnu foliju i zakopavanjem na dubinu od najmanje dva metra na za to dopuštenim odlagalištima, navodi Ministarstvo poljoprivrede dodajući da su na lokalitetima na kojima je utvrđena slabija zaraza palme tretirane dozvoljenim sredstvima.

U sveučilišnim agronomskim krugovima nije bilo stručnjaka koji su željeli komentirati pojavu i prognozirati njezin razvoj, a oni sa Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu s kojima se razgovaralo ne smatraju se dovoljno upućenim u stanje palmi u Hrvatskoj.

Voditelj održavanja javnih nasada u dubrovačkom Vrtlaru Ante Raguž ocjenjuje da je na prostoru javnih ugovorenih zelenih površina u Dubrovniku, na kojima Vrtlar održava 84 kanarske datulje (Phoenix canariensis), napadima štetnika uništeno između 70 i 80 posto stabala palmi.

U Dubrovniku su na "Phoenixima" nastale velike štete. Mislim da se ta vrsta više ovdje neće obnoviti, kaže Raguž i precizira da su, primjerice, na dijelu luke Gruž koji se zove Kantafig "skinuli sve palme", a na Posatu, prostoru pred zapadnim gradskim vratima, od 14 stabala ostalo je svega njih šest.

Imamo tri palme kod spomenika papi Ivanu Pavlu u Gružu i borimo se da ih spasimo zbog vizure, rekao je Raguž.

Bivši ravnatelj šibenske tvrtke Zelenilo Siniša Burić kaže da je Šibenik u dobroj mjeri zaštitio palme jer je brzo reagirao i preventivno koristio zaštitna sredstva, za koja se nije mogao sjetiti kao se zovu. Dodaje da su zaštitna sredstva koristili čak i ondje gdje nije bilo znakova napada na palme.

"K'o da je malo fermalo"

Malo smo se prepali i isplatilo se, kaže Burić. Njegovo područje bilo je najistaknutije u izvješćima fitosanitarne inspekcije za 2013. i 2014., ali se u kasnijim izvješćima ne spominje.

Prema uvodu u Akcijski plan za 2015, koji je dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, tokom 2013. na području Šibenika i okolnih mjesta na 21 točki je uništeno 47 stabala, a godinu kasnije 24 palme na raznim mjestima Dalmacije.

Jedan fitosantarni inspektor iz Splita kazao da je stanje beznadežno loše, ali kada je shvatio da razgovara s novinarom, prestao je odgovarati.

No, Raguž kaže da je nedavno razgovarao s kolegama i da među njima vlada uvjerenje da se širenje zaraze donekle usporilo. Zaključio je: "Razgovarali smo neki dan. K'o da je malo fermalo".

Napisao: Ivo Lučić / Hina

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo