U prostorijama zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, iz kojeg proteklih dana djeluje i neformalni stožer statičara pod vodstvom profesora Josipa Atalića, u nedjelju u 11 sati održan je izvanredni sastanak kako bi se uspostavila koordinacija s nizom službi, uključujući epidemiologe, vatrogasce, policiju, civilnu zaštitu, Gradski ured za graditeljstvo, ali i Ministarstvo graditeljstva. Naime, nakon 6 dana neprekidnog rada ekipa statičara, koje su dosad pregledale petinu od ukupno 25.000 prijavljenih nekretnina oštećenih nakon razornog potresa u Zagrebu, počeli su se javljati problemi, najviše zato što ne postoje podaci gdje su sve smještene osobe u samoizolaciji ili pozitivni na koronavirus.
Događa se tako da statičari ulaze u objekte gdje su zaražene osobe, a one im prešućuju tu činjenicu te je zbog toga bilo potrebno napraviti bolju razmjenu informacija kako bi Ured za upravljanje u hitnim situacijama, odnosno neformalni stožer statičara, imao barem kakve-takve podatke ulaze li prilikom pregleda zgrada u rizičan stan ili ne.
Ovaj sastanak sazvan je i kako bi se, nakon što su statičari 6 dana od jutra do mraka volonterski obavljali preglede po cijelom Zagrebu, vidjelo koji su dalji prijedlozi poboljšanja organizacije rada, odnosno kako bi se sinkronizirali s drugim službama, kako po pitanju potresa, tako i po pitanju epidemije koronavirusa.
Kako neslužbeno doznajemo, nakon dvosatnog sastanka jedan od glavnih zaključaka je da će biti potrebno komunicirati prema Vladi da se rad neformalnog stožera statičara s dosadašnje improvizirane podigne na jednu višu organizacijsku razinu. Jedan od prijedloga je da se ide s prijedlogom prema Nacionalnom stožeru civilne zaštite da se uvede radna obveza za statičare, s obzirom da su ljudi koji su proteklih 6 dana bili volonterski angažirani na pregledu 5.000 od ukupno 25.000 objekata iscrpljeni. Tražit će se donošenje zakonskog modela po kojem bi se ovaj nadzor građevina nastavio provoditi, ali na nekom višem stupnju organizacije za koju bi odgovoran bio Nacionalni stožer.
Izjavu za novinare je nakon sastanka dao profesor Atalić koji je poručio da treba napraviti strategiju za daljnje poteze jer ovakva situacija nije održiva.
- Mi kao voolonteri odradili smo najkritičnije zgrade u Gradu Zagrebu i iskoristili smo ovo vrijeme da podvučemo crtu i napravimo strategiju za daljnje poteze. Volonteri će i dalje pregledavati zgrade, ali volonteri ne mogu volontirati mjesec dana. Odraditi smo između četvrtine i petine svih zgrada u Zagrebu, a to bi značilo da oni mjesec dana nisu na svojim poslovima i da im trpi posao, a oni moraju zaraditi svoju plaću. To nije održivo. Pokušali smo to dignuti na državnu razinu. Mora se uvesti radna obveza ili netko mora odlučiti da se prime inženjeri iz ostatka Hrvatske, rekao je.
Istaknuo je da nije toliko u pitanju plaćanje njihova rada, nego siguronost.
- Problem je sigurnost, da bude koordinacije, da ne ulazimo u zgrade gdje su ljudi u samoizolaciji i da se zna po kojem pravu se to događa. Volonterima je više puta nuđen novac, oni to odbijaju, ali treba se brinuti za njihove poslodavce, ova razina katastrofe je premašila sve nas, rekao je.
- Ja se nadam da će Nacionalni stožer preuzeti koordinaciju jer nas treba koordinirati na višim razinama, pokušavam raznim vezama dignuti što više ljudi, ali za ovu razinu katastrofe, to je nemoguće, zaključio je Atalić.
Kako smo također neslužbeno doznali, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pristao je dati podatke o lokacijama osoba u samoizolaciji, a sve kako bi se postigla veća razina koordinairanosti te da se ne bi događalo da statičari ulaze u zgrade gdje je netko u samoizolaciji ili pozitivan na virus Covid-19.
Tijekom ponedjeljka trebao bi biti održan i sastanak s Nacionalnim stožerom, a kako doznajemo, statičari do tada ne uzimaju nove zadatke, nego odrađuju samo dosad zaprimljeno, tj. smanjuje se intenzitet izlazaka na teren dok se ne dogovori organiziraniji model rada.
Dosad se, kako doznajemo, u neformalni stožer javilo gotovo 600 dragovoljaca, najviše inženjera građevine, a zatim i inženjera arhitekture. Na terenu su bili angažirani i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja koji su se penjali po krovovima i uklanjali najrizičnije dijelove.