Hrvatska žena u iseljeništvu, Filozofsko-teološki pristup stanovništvu, Iseljeničko-povratničke organizacije, Hrvatske katoličke misije i Hrvatski velikani u iseljeništvu, neki su od 50 obaveznih kolegija novog Studija demografije i hrvatskog iseljeništva, koji bi kao dvopredmetni petogodišnji studij trebao krenuti s radom ove jeseni na Hrvatskim studijima, a upisivat će, procjena je, između 30 i 50 studenata godišnje.
Prijedlog nastavnog programa je, potvrđuje nam dr. Stjepan Šterc, voditelj Radne skupine koja je osmislila novi studij, dovršen i predan Sveučilištu u Zagrebu.
Recenzije
- Sada je u fazi recenziranja. Kad se prikupe domaće i međunarodne recenzije, Senat Sveučilišta donosi konačnu odluku, koju očekujemo na proljeće - kaže dr. Šterc, koji je u rujnu prošle godine, navršivši 65 godina, otišao u mirovinu s matičnog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te s Hrvatskim studijima surađuje kao vanjski suradnik. Donese li Senat pozitivnu konačnu odluku o osnivanju novog studijskog programa, voditelj novog Odsjeka za demografiju bio bi upravo dr. Šterc, koji će tada vjerojatno ponovno ući u radni odnos.
- Nakon odluke ćemo regulirati moj status, jer kao vanjski suradnik ne bih mogao raditi taj zahtjevan i odgovoran posao - kaže dr. Šterc.
Novi je Odsjek već objavljen među ostalim odsjecima na stranicama Hrvatskih studija, u prosincu je privremeno Znanstveno nastavno vijeće HS-a donijelo odluku o ustrojavanju novog studija, a Senat Sveučilišta je u studenome prošle godine prihvatio uvjete upisa na prvu godinu.
Studenti koji se odluče za ovaj studij trebat će, uz demografiju i hrvatsko iseljeništvo, izabrati još jedan dvopredmetni studij - filozofiju i kulturu, latinski jezik, komunikologiju, kroatologiju, povijest ili sociologiju. Studenti će tako imati iznimno veliki broj kolegija: samo na studiju demografije i hrvatskog iseljeništva imat će 50 obaveznih i sedam izbornih predmeta. Zajedno s drugim studijskim smjerom koji odaberu, imat će sveukupno 90-ak ili više kolegija. Kakav će akademski naziv dobiti po završetku studija demografije i hrvatskog iseljeništva, još nije definirano.
Novi studij će, čini se, biti bitno više orijentiran na iseljeništvo nego na demografiju. U nastavnom programu zastupljeni su osnovni predmeti iz demografije, poput demografije, osnova matematike i statistike u demografiji, demografskih mjera i modela, no nema specifičnijih demografskih područja poput obiteljske demografije, demografije kućanstava, fertiliteta, mortaliteta, demografskog starenja i drugih.
Hrvati u svijetu
Predmeti izravno vezani za hrvatsko iseljeništvo čine oko dvije trećine ukupnog nastavnog programa. Tu su tako, osim već nabrojenih, i Povijest hrvatskog iseljeništva, Hrvatske iseljeničke manjinske zajednice, Hrvatski velikani u iseljeništvu, Hrvatsko političko iseljeništvo, Odgoj i obrazovanje u iseljeništvu, Gospodarski potencijal iseljeništva, Hrvatsko iseljeništvo i Domovinski rat, Hrvati u Njemačkoj, Hrvati u BiH i drugi. Među izbornim predmetima nude se kolegiji poput Identitet moliških Hrvata, Znameniti Hrvati u svijetu, Knjižno nasljeđe zapadnougarskih Hrvata, Zaslužni Hrvati u hispanskoj Americi od 16. do 18. stoljeća i drugi.
- Uz mene i kolege s Hrvatskih studija, na ovom će studiju predavati i niz kolega s drugih institucija, ukupno četrdesetak predavača, a osobito mi je drago da će nam predavati i nekoliko povratnika - najavljuje dr. Šterc. “Tvrde” demografske predmete, najavljuje, predavat će kolege s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta dr. Anđelko Akrap, šef Katedre, zatim bivši tajnik za demografiju dr. Marin Strmota te dr. Krešimir Ivanda. Nekoliko kolegija, među kojima je središnji Hrvatsko iseljeništvo i Domovinski rat, trebao bi držati, kaže, dr. Josip Jurčević, povjesničar s Instituta Ivo Pilar, a njegova supruga dr. Katica Jurčević trebala bi predavati na kolegiju Hrvatska žena u iseljeništvu. S Instituta Ivo Pilar timu bi se trebala pridružiti i dr. Caroline Hornstein -Tomić, koja će držati kolegij Hrvati u Njemačkoj. Među predavačima su planirani i dr. Tado Jurić i dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, zatim Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti, dr. Mirjana Miličević sa Sveučilišta u Mostaru, koja će predavati o Hrvatima u BiH i drugi.
Novi koncept
- Bit će i dosta mladih predavača, neki tek završavaju doktorske studije, koji će osvježiti cijeli program - kaže dr. Šterc, koji će također biti nositelj nekoliko kolegija. Centralni će, kaže, biti Novi koncept države, koji se temelji na većoj uključenosti iseljeničke zajednice koju, smatra, u funkcionalnom smislu valja promatrati kao važan dio populacije domicilne države. Prema uvjerenju dr. Šterca, Hrvatska je - uz Irsku i Izrael - treća država svijeta čija je iseljenička zajednica brojnija od stanovništva unutar Hrvatske. Prema njegovim procjenama, koje odskaču od procjena drugih stručnjaka, Hrvatsku je od 2011. godine napustilo 450.000 osoba. Njima dodaje i 400.000 Hrvata u BiH, koje, budući da se radi o konstitutivnom narodu druge zemlje, demografi obično ne ubrajaju u iseljeništvo, te još 250.000 Hrvata koji su naseljeni u okolnim državama.
- To nije klasično iseljeništvo, ali se radi o osobama koje izražavaju hrvatski identitet. Klasičnih iseljenika pak ima oko 3,350.000. Zbrojimo li sve to, dolazimo do značajno većeg broja od nešto manje od 4 milijuna, koliko nas trenutno živi unutar granica Hrvatske - iznosi vlastite podatke dr. Šterc. To je, kaže, potencijal na koji se Hrvatska mora osloniti.
- Nakon što sam iznio stanje stvari, na razgovor su me pozvale i irska i izraelska veleposlanica i otvorile mi pristup informacijama o njihovoj praksi - kaže dr. Šterc.
Gdje će se zaposliti stručnjaci za demografiju i iseljeništvo?
Dodiplomski studij demografije razmjerno je rijedak u Europi - obično se radi o doktorskim studijima. No, sličan studij postoji u Srbiji, na Univerzitetu u Beogradu, a u Skoplju postoji smjer demografije u sklopu studija geografije na Sveučilištu sv. Ćirila i Metoda.
Kako saznajemo, ovi studiji nisu polučili osobiti uspjeh među studentima: na beogradskom studiju u pravilu ostaje mjesta i na trećem upisnom roku, a u Skoplju se ne uspijeva popuniti puna upisna kvota.
Glavni je razlog slabog interesa studenata niska zapošljivost kadra koji završi ove studije. No, dr. Šterc je uvjeren da je potreba za stručnjacima demografije i hrvatskog iseljeništva kod nas velika i da će to vrlo brzo biti prepoznato. Kako stoji na stranicama Odsjeka za demografiju hrvatskih stugija, novi će program nuditi diplomiranim studentima “mogućnost zapošljavanja u svim analitičko-planerskim ustanovama od općinske/gradske po do državne razine, u svim privatnim tvrtkama koje izrađuju planerske podloge za donošenje razvojnih koncepcija i strategija, u hrvatskim diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavništvima izvan Hrvatske” te će nuditi “mogućnost rada u hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama u inozemstvu zbog poznavanja hrvatskoga iseljeništva kojemu je takva dodatna naobrazba potrebna i usmjerena”.