Prema tvrdnjama predstavnika većinskih sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim i državnim službama, veći dio radnika zadovoljan je iznosom povišica primljenih na prvoj plaći isplaćenoj prema novim uredbama o koeficijentima. U dijelu sindikata upozoravaju kako postoje i nezadovoljnici, odnosno zaposlenici koji su očekivali veći rast. Zbog njih najavljuju kako će, nakon formiranja nove vlade, zatečene anomalije pokušati riješiti kroz pregovore o kolektivnim ugovorima.
Dubravko Jagić iz Sindikata policije navodi kako je članstvo u velikoj većini zadovoljno.
– Naravno, uvijek će biti onih koji neće biti zadovoljni, no ovdje je riječ o značajnom povećanju, ne samo u odnosu na prošlu godinu, nego i na prethodni mjesec, tvrdi Jagić, uz primjer kako je policajcu sa srednjom stručnom spremom i deset godina staža plaću porasla sa 950 na okvirnih 1400 eura, a plaća policajca početnika sada iznosi oko 1200 eura.
Car je gol
– Uredbe o koeficijentima podložne su promjenama, pa kad se oformi nova vlada krećemo s pregovorima, najavljuje.
Sanja Šprem, predsjednica najvećeg (školskog) sindikata (učitelja) tvrdi kako su se njihovi izračuni objavljeni prije prve isplate pokazali točnima.
- Uskoro ćemo imati širu, objektivniju sliku, no ne vidim zašto bi netko bio nezadovoljan, kaže Šprem. Prema njihovim podacima, učitelj iz Zagreba s VSS-om i 20 godina staža (bez napredovanja) ima rast plaće od 182 eura, odnosno nova plaća iznosi 1412 eura. Učiteljima u ostalom dijelu Hrvatske, neto plaća raste 190 eura. Veću povišicu dobili su učitelji s VŠS-om (263 eura). Najviši rast imaju (malobrojni) učitelji u statusu izvrsnih savjetnika (268 eura), što znači da im plaća iznosi 1959 eura (riječ je o prosječnom izračunu neto plaće u Hrvatskoj, bez Zagreba).
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, koji je dva puta prosvjedovao zbog uredbe o koeficijentima, upozorava međutim kako najvećem dijelu nositelja sustava, a to su učitelji, nastavnici i stručni suradnici, "povišica svih povišica" ne prelazi 200 eura.
- Točnije, ona se kreće između 170 i 200 eura. Više od ovoga u školama su dobili samo oni kojih je jako, jako malo, primjerice, računovotkinje sa srednjom stručnom spremom, njih 100-tinjak ili učiteljice s višom stručnom spremom, njih oko 3000. Znači, nije povišica učiteljima kako to ističe naš premijer nikakvih 30 posto, nego je to upola manje. Sve ono na što smo ukazivali sada je došlo na vidjelo. Car je sada gol, i ne samo on, poručuje Stipić.
Predsjednica sestrinskog sindikata, Anica Prašnjak, kaže kako su prema njihovim saznanjima porasti bili od 50 do 350 eura.
- Ovo su informacije iz nekolicine bolnica. Zatražili smo da nam dostave platne liste oni koji su zadovoljni i oni koji nisu. Neke sestre dobile su povišicu od svega 50 eura pa vjerujemo da je bilo i nekih pogrešaka u obračunu, kaže Prašnjak.
Medicinska sestra s kojom smo razgovarali kaže nam da je dobila 170 eura veću plaću, radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ima 40 godina staža. Od liječnika s kojima smo razgovarali doznajemo da su dobili od 300 do čak tisuću eura više.
- Dobio sam i više nego što sam očekivao - kaže jedan liječnik.
Postoje anomalije
Inače, još ranije su iz Ministarstva najavili da će zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s novim koeficijentom 1,53 imao bi plaću 1141,49 eura, doktori medicine i dentalne medicine s koeficijentom 2,89 imali bi plaću 1.968,18, a specijalisti s koeficijentom 3,75 2498,44 eura.
Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, kaže kako među članovima nema većeg nezadovoljstva, osim zbog premalog raspona koeficijenata između niže stručne spreme (koeficijent 1,35) i srednje spreme (1,43).
- To je mala razlika i tu imamo nezadovoljnih, priznaje Dimić. Paralelno, problem su i zaposlenici centara za socijalnu skrb, raspoređeni po područnim uredima. Revoltirani su jer je koeficijent za isto radno mjesto u Središnjem uredu zavoda za socijalni rad daleko veći, pa je razlika u plaćama i po nekoliko stotina eura. Ti se ljudi smatraju diskriminiranim, kaže Dimić, koja također očekuje rješavanje anomalija kroz pregovore za kolektivne ugovore.