Lani je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina: rođeno ih je samo 36.647, što je za gotovo 900 djece manje nego godinu dana prije i prvi put je broj novorođenih pao ispod 37.000.
Razlog tome, pokazuju analize, nije to što sve manji udio žena ima sve manje djece, nego značajno smanjenje ukupnog broja žena u dobi za rađanje u Hrvatskoj.
Do toga je, objašnjava dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, dijelom došlo zbog činjenice da sada u dob u kojoj žene najčešće rađaju (od 25. do 35. godine) dolaze žene rođene nakon 1990. kad su se počele rađati sve manje generacije. Drugi je evidentni razlog sve veće iseljavanje mlađeg stanovništva: djeca se vjerojatno i dalje rađaju, ali ne u Hrvatskoj.
- Prema analizama, i dalje isti udio žena rađa isti broj djece. Stopa fertiliteta nije opadala, čak je blago rasla. Dakle, naprosto imamo manje žena koje bi mogle rađati i zbog toga je broj rođene djece manji - kaže dr. Čipin.
Top-godine
Dodaje kako je stopa fertiliteta - pretpostavljeni statistički broj djece koju će prosječna žena roditi tijekom života - u 2016. blago narasla u odnosu na 2015., s 1,41 na 1,43, ali broj novorođene djece nije narastao, nego je ostao na istoj razini.
Prema službenim podacima, u razdoblju od 2006. do 2016. broj žena u Hrvatskoj u dobi od 25 do 35 godina, koje rađaju gotovo dvije trećine novorođene djece, smanjio se za gotovo sedam posto, odnosno za 20.000. Budući da službena statistika kao iseljene bilježi samo one koji su uredno odjavili boravište, može se pretpostaviti da je stvarna brojka smanjenja još i veća.
Najveći broj novorođenih u posljednjih 15 godina zabilježen je 2008. i 2009. kad se broj novorođene djece kretao oko 44.000.
Ozbiljne mjere
- To je bila posljedica ne samo činjenice da je žena u fertilnoj dobi bilo više, nego i činjenice da je u tom razdoblju na snagu stupio niz ozbiljnih mjera prije donesene Nacionalne obiteljske politike, poput delimitiranja rodiljnih naknada, uvođenja pronatalitetnog dodatka i osiguranja besplatnih školskih udžbenika te se dogodila ekspanzija na kreditnom tržištu zbog koje se lakše rješavalo stambeno pitanje. To je dokaz da politika može na fertilitet ozbiljno utjecati i kratkoročno - ističe dr. Čipin, dodajući kako se sadašnja populacijska politika provodi parcijalnim i raspršenim mjerama bez jasne strategije i mehanizama za mjerenje učinka.
- Treba nam na podacima utemeljen strateški dokument s ciljanim mjerama koje će se simultano provoditi i pratiti kroz javne indikatore - kaže dr. Čipin. Napominje kako u Hrvatskoj još uvijek nemamo ni osnovne podatke o tome, primjerice, koliko bi djece ljudi željeli i što bi im konkretno pomoglo u tom ostvarenju. Prvi podaci o broju rođenih koje objavljuje DZS nisu konačni jer će konačni biti objavljeni tek na ljeto i, kao i prethodnih godina, vrlo vjerojatno se neće u potpunosti poklapati s ovim prvim rezultatima. No, ako je suditi prema proteklim godinama, to nije znak za optimizam, nego suprotno: svake je godine konačni broj novorođenih manji od onoga koji su predviđali prvi rezultati. To je posljedica toga što se prve brojke moraju “očistiti” od pogrešaka (neke se bebe pogreškom upišu dva puta) te od upisa koji se ne vode u domaćoj statistici, odnosno djece koje su u hrvatskim bolnicama rodile majke strankinje i koja neće rasti u Hrvatskoj (takvih je najviše iz BiH).
Broj rođene djece po godinama
1950. - 95.560
1960. - 76.156
1970. - 61.103
1980. - 68.220
1990. - 55.409
2000. - 43.746
2010. - 43.361
2017. - 36.647