‘ČEKA SE 30 GODINA?‘

Stiglo nam je bijesno pismo 12 generala: ‘Ono što je u ponedjeljak učinio HGZ treba se zvati Operacija Glupost!‘

Potpisnici pisma dostavljenog Jutarnjeg posebno osporavaju prisustvo generala Džemala Merdana

Na fotografiji: Ljubo Ćesić Rojs

 Niksa Stipanicev/Cropix

Zašto su se predstavnici Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu našli s predstavnicima Udruženja generala BiH, ne pitajući se je li netko od njih odgovoran za ratne zločine nad Hrvatima? U petak oko podneva na redakcijski mail Jutarnjeg lista stiglo je otvoreno pismo koje potpisuju "hrvatski ratni generali HV-a i HVO-a".

U potpisu je 12 generala: Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac, Željko Šiljeg, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Galić, Ante Jelavić, Ilija Nakić, Mario Bradara i Žarko Keža.

Generali reagiraju na susret skupine hrvatskih generala s nekoliko generala Armije BiH u ponedjeljak 29. svibnja u Zagrebu.

Uoči Dana državnosti, na poziv muftije akademika Aziza ef. Hasanovića u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu organiziran je susret izaslanstava Udruženja generala BiH i Hrvatskoga generalskog zbora. Skupini od 12 generala posebno smeta sudjelovanje na sastanku generala Džemala Merdana. Njemu su, ističu, trebali postaviti pitanja o njegovom sudjelovanju u agresiji JNA za Hrvatsku i odgovornosti za zločine na Hrvatima u BiH koju snosi kao zamjenik zapovjednika Trećeg korpuisa Armije BiH.

Generali u svom pismu podsjećaju da je prošlo "otprilike godinu dana od zamolbe za pomilovanjem bivših djelatnika zloglasne UDBE, Perkovića i Mustaća, koju su uputili predsjedniku Milanoviću generali Ivan Čermak, Ante Gotovina, Pavao Miljavac, Ljubo Ćesić Rojs, admiral Davor Domazet Lošo, Marinko Krešić i Krešo Ćosić naknadno su povukli potpis".

U velikom dijelu hrvatske javnosti, posebice u braniteljskim redovima, taj je zahtjev izazvao ljutnju i razočaranje, posebice u neke generale od kojih takvo što nisu očekivali, stoji u pismu.

"Drugi generali, Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac tome su se usprotivili i nazvali akciju svojih kolega kosovskom, specijalnom operacijom Pomilovanje. I kada su među generalima počele zarastati rane podijeljenosti, dogodila se opet nešto neshvatljivo i neočekivano. Opet generali, opet članovi HGZ-a. Ovaj put se ovaj događaj može nazvati specijalnom operacijom Glupost ili Podvala", navodi se u pismu dostavljenom Jutarnjem listu.

Uoči Dana hrvatske državnosti, u ponedjeljak 29. svibnja 2023. u Zagrebu, u prostorijama Mešihata Islamske zajednice, na poziv muftije akademika Aziza ef. Hasanovića organiziran je susret izaslanstava Udruženja generala BiH i Hrvatskoga generalskog zbora. Razlog i tema takva druženja nisu poznati široj javnosti, ukazuju generali u pismu.

Na sastanku su bili predstavnici HGZ-a, general Marinko Krešić, predsjednik HGZ-a, Mladen Kruljac, potpredsjednik, Frane Tomičić, član Upravnog odbora i pukovnik Marko Lukić, odnosno "vodstvo HGZ-a, nesvjesno u što su upali i što im se događa". Generali potpisnici prozivaju delegaciju iz BiH što u njihovim redovima nije bilo ni jednoga Hrvata, ni Srbina, a BiH je država triju konstitutivnih naroda, pa se onda, ističu, mogu zvati samo bošnjačkom udrugom.

U izaslanstvu su bili generali Rizvo Pleh, predsjednik Udruženja, Nedžad Ajnadžić, zamjenik predsjednika, Enes Husejnović, predsjednik Skupštine, Džemal Merdan, član UO i Sulejman Vranj. Po mišljenju potpisnika pisma, trebalo im je postaviti pitanja "tko je, od muslimanske strane počinio monstruozne zločine diljem područja u BiH koje su nastavali Hrvati. Tko je naredio i počinio zločine u Bugojnu, Stipića Livadi, Križančevu selu, Grabovici, Trusini, Bikosi, Uzdolu, Miletićima, Dusini i ostalim mnogim mjestima? Znaju li generali armije BiH za 331 logor u kojima su bili zatočeni i mučeni Hrvati?"

Potpisnici pisma dostavljenog Jutarnjeg posebno osporavaju prisustvo generala Džemala Merdana.

Njemu su se, pišu, trebala postaviti pitanja "je li točno da je kao oficir JNA sudjelovao u agresiji na Hrvatsku? Je li točno da je kao zamjenik zapovjednika trećega korpusa osam mjeseci držao u okruženju Lašvansku dolinu? Je li točno da je 22. prosinca 1993. izdao naredbu "Krvavi Badnjak"? Je li točno da je u toj naredbi, između ostalog, naređeno da treba "uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza, Busovače… U tu svrhu koristiti sva raspoloživa sredstva, uključujući kemijska sredstva i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja (mudžahedine) u slavu uzvišenog Alaha."

Navedimo samo Križančevo selo, u kojem je na okrutan način ubijeno 64 Hrvata". U pismu se podsjeća da je Merdan bio svjedok u Haagu protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza.

"Nije li krajnje vrijeme da SOA i DORH nakon tolikih indicija i sumnji postupe po službenoj dužnosti? I što se čekalo trideset godina?", pišu generali. Inače, DORH je prema pisanju medija prijavu protiv Merdana i više drugih generala Armije BiH poslao u Sarajevo još prije tri godine.

Džemal Merdan, rođen u Busovači, služio je kao oficir mornarice JNA u Splitu i Pločama, a 1992. je imenovan za dozapovjednika, ili zamjenika zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH sa sjedištem u Zenici, odmah po osnivanju 1992.

Na toj je dužnosti bio većinu vremena 1993. i 1994., za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba, a nakon uspostave primirja dio je brojnih pregovaračkih timova. Ni Haaški sud ni Sud BiH nisu ga teretili za ratne zločine, no Haaški sud je za zločine nad Hrvatima Srednje Bosne optužio Merdanove nadređene, zapovjednika Trećeg korpusa Envera Hadžihasanovića i načelnika glavnog stožera Armije BiH Rasima Delića.

Prvi čovjek Armije BiH Rasim Delić je osuđen na tri godine zatvora, ali je oslobođen krivnje za zločine nad Hrvatima u selima Maline i Bikoši u općini Travnik u lipnju 1993. kada su mudžahedini ubili najmanje 24 civila i vojnika HVO-a. Sud je zaključio da u to vrijeme između Delića i mudžahedina nije postojala veza nadređeni-podređeni.

Delić je osuđen na 3 godine zatvora, zapovjednik 3. korpusa Enver Hadžihasanović na 3 i pol, a zapovjednik Sedme muslimanske brigade Amir Kubura na 2 godine zatvora. Za zločine na Hrvatima u Srednjoj Bosni sudilo se i generalu Mehmedu Alagiću, ali je postupak obustavljen zbog njegove smrti. Haaški sud je u pravomoćnoj presudi zaključio da nije dokazano da je Hadžihasanović imao faktičku kontrolu nad odredom stranih boraca El Mudžahid, pa ne može biti odgovoran za zločine koje su počinili pripadnici odreda El Mudžahid.

Džemal Merdan bio je svjedok tužiteljstva na haaškom suđenju potpredsjedniku HDZ-a BiH Dariju Kordiću i zapovjedniku Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu. Naglasio je da je Kordić bio taj koji je donosio ključne odluke, dok je general Tihomir Blaškić morao izvršiti što bi mu Kordić rekao. Njegovim svjedočenjem tužitelji su dokazivali u uključenost Hrvatske vojske u djelovanje HVO-a u gotovo potpuno izoliranoj Srednjoj Bosni, kako bi dokazali da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu, što je uvjet za primjenu Ženevskih konvencija, i za teže optužbe.

Merdan je u Haagu svjedočio da je više puta u Lašvanskoj dolini vidio vojnike HV-a za vrijeme sukoba Armije BiH i HVO-a.

Tri puta se sreo sa Slobodanom Praljkom, koji mu se predstavio kao general HV-a. Kordić je na kraju osuđen na 25 godina zatvora, a Čerkez na 6 godina. U vezi Marija Čerkeza, Džemal Merdan je svjedočio: "Nisam vidio da je bio uključen u kaznena djela, ali on je bio zapovjednik, a zapovjednici su odgovorni za svoje područje", rekao je Merdan, ističući da su i Ahmići i stari Vitez bili unutar Čerkezove zone odgovornosti. Ako se primijeni ista logika, Merdan bi kao dozapovjednik Trećeg korpusa trebao snositi također odgovornost za zločine počinjene na širokom području od Bugojna do Zenice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. lipanj 2024 08:41