Rizici u hrvatskim javnim financijama se pojačavaju i njima se hrvatska Vlada treba pozabaviti jer bi, u protivnom, procedura prekomjernog deficita (EDP) mogla biti pojačana. Neugodno je to upozorenje koje je jučer Vladi Zorana Milanovića, ali i hrvatskoj javnosti u cjelini odaslao Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije.
- Najnovija zbivanja u javnim financijama ukazuju da jačaju značajni rizici. Njih treba brzo ukloniti, jer u slučaju probijanja planova proračuna, EDP bi mogao biti pojačan, a vjerodostojnost fiskalne konsolidacije ugrožena - upozorio je Deroose.
Jedan od utjecajnijih eurokrata na području ekonomske politike jučer je boravio u posjetu Hrvatskoj. Među ostalim, Deroose u Zagreb, naravno, nije donio batinu u obliku kazni za neprovođenje reformi. Kaznu je Hrvatska, uostalom, dobila onog trenutka kada je, malo po ulasku u EU, uključena u EDP.
Zahvati na rashodnoj strani hrvatskog proračuna u fokusu su i Europske komisije. Prve zahvate Bruxelles, jasno je poručio Deroose, očekuje u nastavku fiskalne konoslidacije, odnosno u realizaciji cilja da Zagreb proračunski manjak do 2016. svede na 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i tako ispuni jedan od kriterija iz Maastrichta.
U tom smislu, eurokrati očekuju reforme u mirovinskom sustavu, posebno u segmentu povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu i smanjenja povlaštenih mirovina. Zahvati se očekuju i u zdravstvenom sustavu. Posebno velika očekivanja imaju u području upravljanja državnom imovinom i privatizaciji državnih tvrtki. Konačno, EU od Hrvatske očekuje da unaprijedi upravljanje javnim financijama, i to na svim razinama.
Drugo veliko reformsko područje Bruxelles vidi na tržištu rada u Hrvatskoj, gdje očekuju da Zagreb nastavi s reformama na tržištu rada, posebice onim usmjerenima na smanjenje nezaposlenosti među mladima i onima koji su dugo bez posla.
Ubrzanje reformi, smatraju u Europskoj komisiji, potrebno je i u području unapređenja poslovne klime i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva uz reformu javne uprave i pravosuđa.
Konačno, dugotrajna recesija prelomila se preko leđa hrvatskih banaka, čije bilance opterećuju loši krediti. Dodajmo i kako će, prema Derooseovim najavama, četiri najveće hrvatske banke uskoro biti pokrivene stres-testom, koji Europska središnja banka provodi nad bankama u EU. Stoga bi trebalo pokrenuti sveobuhavtnu provjeru portfelja onih hrvatskih banaka koje neće biti obuhvaćene stres-testom ECB-a.
- Problemi s kojima se Hrvatska danas suočava duboko su ukorijenjeni i nisu primarno rezultat nepovoljnih vanjskih okolnosti. Makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj akumulirale su se davno prije 2009. godine - ocijenio je Deroose.
Dodao je kako Hrvatska ima mogućnost u sljedećih sedam godina iz fondova EU povući 8,6 milijardi eura. Od hrvatskih vlasti očekuje da taj novac iskoriste za razvoj.
Reforme koje EK traži od Zagreba
1. Nastavak fiskalne konsolidacije:
Smanjenje proračunskog manjka na 4,6% BDP-a u ovoj, 3,5% u sljedećoj i 2,7% u 2016. godini. Ubrzanje reformi u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, bolje upravljanje javnim financijama i javnim poduzećima.
2. Reforme na tržištu rada:
Stanje na hrvatskom tržištu rada je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je visoka, ali i troškovi rada su visoki, dok je produktivnost razmjerno mala. Od Vlade se posebno očekuje da se pozabavi malom stopom zaposlenosti i nezaposlenošću mladih, te onih koji su dugotrajno bez posla.
3. Unapređenje poslovne klime i konkurentnosti:
Poslovno okruženje u Hrvatskoj nije poticajno za ulaganja, a po konkurentnosti Hrvatska je među najslabijima u EU. Potreban je sustavniji pristup unapređenju poslovne klime, što posebno uključuje reformu javne uprave i sudstva.
4. Dodatne mjere za jačanje financijskog sustava:
Rast loših kredita sve je teži problem za poslovanje hrvatskih banaka. Četiri najveće banke uskoro će biti pokrivene stres testom koji ECB provodi u EU. Potrebne su dodatne mjere koje će ojačati banke i spriječiti pooštravanje kreditnih uvjeta.