DAN HRVATA IZVAN RH

STIŽE NAŠA INAČICA 'DANA SV. PATRIKA' Kao što se Irci diljem svijeta svake godine okupljaju i slave svoju kulturu, tako će i Hrvati, i to 22. kolovoza

Zagreb, 200910.
Hrvatska televizija, Prisavlje.
54. sjednica Programskog vijeca HRT-a.
Na slici: Zvonko Milas.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

 

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske uputio je u srijedu na e-savjetovanje prijedlog odluke o proglašenju “Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske”, a kao datum određen je 22. kolovoza, kada se slavi i spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata, što je izazvalo kritike nekih hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu.

Naime, tog datuma većina Hrvata koji žive izvan Hrvatske su na godišnjim odmorima, raštrkani po svijetu, a velika većina njih je i u Hrvatskoj, na ljetnim praznicima, pa se postavlja pitanje tko će slaviti taj dan u inozemstvu ako je većina Hrvata u to vrijeme negdje drugdje, izvan države u kojoj žive.

Tako Anđelko Markulin, predsjednik Hrvatskog društva Luksemburg, koji u toj državi živi tri i pol godine, smatra da je to loš prijedlog.

- Ovo je vrlo loš prijedlog. Živim u Luksemburgu tri i pol godine i usred kolovoza gotovo nitko od nas nije ovdje - većina je na dopustu, razasuti po svijetu, a mnogi dođu na Jadran. Apsolutno je neizvedivo organizirati bilo kakvu aktivnost tijekom ljeta i očekivati odaziv ljudi - smatra Markulin.

Savjetovanje

S druge strane, u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, na čijem je čelu državni tajnik Zvonko Milas, tvrde da je datum određen u koordinaciji s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan RH, koji okuplja čak 55 predstavnika Hrvata koji žive izvan Hrvatske, od Njemačke do daleke Australije i Novog Zelanda.

- Prijedlog je upravo stigao od Savjeta za Hrvate izvan RH, a riječ je, dakle, tek o prijedlogu, koji je samo dva dana na savjetovanju, tako da datum nije konačan. Odluku, podsjećam, na prijedlog Vlade donosi Hrvatski sabor - pojašnjavaju nam u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH.

Sugovornik iz Ureda kaže da će uvijek biti tako da će jedni hvaliti, a drugi kritizirati datum, te da su neki čak i rekli kako je dobro slaviti taj dan u vrijeme kada je većina dijaspore u Hrvatskoj kako bi se još jače povezali s domovinom predaka.

- Htjeli smo putem e-savjetovanja čuti sugestije, jer uvijek će postojati oni za i protiv, ali ništa nije konačno. Jako je puno Hrvata izvan domovine i teško je odrediti datum koji svima odgovara. No, i Svetog Patrika Irci slave posvuda u svijetu, gdje god se našli taj dan, a mnogi se vraćaju u matičnu državu samo zbog toga - pojašnjava sugovornik iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te dodaje kako se prvi put ustanovljuje takav jedan datum.

A “Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske”, prema obrazloženju odluke, dan je koji bi trebao povezati Hrvate izvan RH s njihovim hrvatskim identitetom, korijenima i bogatom hrvatskom poviješću, odati priznanje postignućima i doprinosu Hrvata izvan RH u ostvarivanju samostalnosti te pomoći u najpotrebitijim vremenima hrvatskog naroda.

“Danom Hrvata izvan Republike Hrvatske” naglasit će se zajedništvo jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda koji uključuje i Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsku nacionalnu manjinu u europskim državama te hrvatsko iseljeništvo u europskim i prekomorskim državama”, piše u prijedlogu odluke.

Vezanost za Crkvu

Također, navodi se da je upravo Savjet Vlade za Hrvate izvan RH, kao savjetodavno tijelo Vlade za odnose s dijasporom, koje čine izabrani predstavnici najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Hrvatske, predložio ovaj datum. Tog se dana slavi i spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata, a time se uzela u obzir, piše u odluci, stoljetna migracija hrvatskog naroda i njegova vezanost za Katoličku crkvu, pod čijim su se okriljem održavala ne samo središnja okupljanja Hrvata izvan Hrvatske nego i očuvanje hrvatskih kulturnih običaja, jezika i identiteta, napose u razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju hrvatske državne samostalnosti.

“S obzirom na to da je titul Blažene Djevice Marije ‘Kraljica Hrvata’ predstavljen i prepoznat kroz povijest hrvatskog naroda diljem svijeta, proglašenje 22. kolovoza ‘Danom Hrvata izvan RH’ osigurat će se trajna poveznica hrvatskog naroda u Hrvatskoj i izvan nje na temelju poštivanja globalnih hrvatskih običaja, baštine i identiteta”, zaključuje se u obrazloženju odluke. Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju podataka hrvatskih zajednica u nekim od tih zemalja, procjenjuje se da oko 3 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i diljem svijeta.

Najviše ih je u SAD-u, čak 1,2 milijuna, zatim u Njemačkoj, oko 350.000, u Kanadi, Argentini i Australiji je oko 250.000 Hrvata i njihovih potomaka, a u Čileu oko 200.000.

Valovi iseljavanja

Hrvatska je tradicionalno zemlja iseljavanja, koje se događalo u nekoliko etapa. Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata Hrvati su se selili u SAD, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland, a do Drugog svjetskog rata u Njemačku, Francusku i Belgiju. Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata politički emigranti naseljavali su Argentinu i druge zemlje u Latinskoj i Sjevernoj Americi, a nakon 1965. godine i zapadnu Europu, Australiju, Novi Zeland i Kanadu.

Za vrijeme i nakon Domovinskog rata većina je Hrvata izbjegla u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland, a nakon ekonomske krize 2008. te posebice nakon ulaska Hrvatske u EU, kada su otvorene granice u Europi, Hrvati se sele u potrazi za bolje plaćenim poslom, osim u Njemačku, i u Irsku.

Opširnije


Izdvajamo