Nešto manji proračun EU i drugačiji kriteriji podjele novca nisu razveselili zemlje srednje Europe koje su proteklih godina imale velike koristi od kohezijskih fondova i zajedničke poljoprivredne politike. Što će nova pravila značiti za Hrvatsku? U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU smatraju da je važno naglasiti kako je to “tek prvi prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. na osnovi kojeg slijede pregovori u Vijeću i lobiranja država članica pa konačan rezultat može biti znatno drugačiji.
- Za RH najvažnije je nastaviti s pozitivnim rastom u povlačenju sredstava iz EU, kojeg bilježimo već određeno vrijeme, kako bismo do kraja 2023. u potpunosti iskoristili alokaciju koja nam je na raspolaganju - poručuju iz Ministarstva.
Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke, kaže da će EU fondovi u budućnosti manje poticati hardver, a više softver: razina sofisticiranosti investicija bit će veća. - Investicije koje će se u buduće nominirati za novac iz europskih fondova morat će biti u nekom višem lancu vrijednosti, s većim multiplikativnim efektima za ekonomiju. Gradnja mostova ili nekih manje zahtjevnih projekta neće biti dovoljna, kaže Stojić. Kada je riječ o samim iznosima ili kriterijima koji se mijenjaju za povlačenje novca iz fondova, on smatra da nisu presudni jer su za Hrvatsku veći problem sami programi.
- Bit će dobro ako se uspijemo kvalificirati za ono što je dostupno - kaže Stojić. Slično razmišlja i Ariana Vela, konzultantica za fondove EU. Što se tiče samog smanjenja proračuna za 5%, odnosno 6% za poljoprivredu, to se ne bi trebalo znatnije osjetiti, imajući u vidu dosadašnju iskorištenost sredstava. No, ona skreće pozornost na suštinu priče, a to je pitanje što će RH moći financirati uzimajući u obzir promjene kriterija koje najavljuje Komisija.
- Primjerice, u sektoru malog i srednjeg poduzetništva bespovratne potpore bi se trebale zamijeniti kreditima s povoljnijim kamatama, kroz različite financijske instrumente koje osiguravaju HBOR, Hamag-Bicro... Dosadašnji rezultati poziva pokazuju da je odaziv velik, da vrlo dobro koriste bespovratna sredstva, objašnjava Vela. Stoga smatra da će biti važno kakva će u tom pogledu biti politika EU i što poduzetnici mogu očekivati.
Smanjeni proračuni iz programa iz kojih Hrvatska vuče najviše novca
Europska komisija jučer je predložila veći višegodišnji proračunski okvir (VFO) za 27 država EU nego što je sada, kada ima 28 članica, a Ujedinjena Kraljevina, koja napušta EU, veliki je neplatiša. Dok Komisija kaže da je to moderan proračun za novi, jači EU, nije dugo trebalo da ovaj prijedlog dobije odbijenicu od važnih država.
Nizozemski premijer Mark Rutte tako je poručio da je za njih ovaj proračun neprihvatljiv jer da Nizozemci neće pristati plaćati još više. Danski premijer Lars Rasmussen se pita “zašto manji EU ne može imati manji proračun”, a i austrijski kancelar Kurz je rekao kako proračun ima neke dobre elemente, ali da je daleko od prihvatljivog.
Jasno je da su se najbrže protiv ovog prijedloga oglasili lideri onih država koje daju i najveći doprinos i koje će ubuduće dati još veći, a uz to bi se postupno ukidao i rabat koji neke od njih dobivaju. Dakle, nastavit će se i dalje priča o poštenijoj podjeli financijskog tereta unutar EU. S druge strane, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani poručio je da se on nadao još većem proračunu. Šef skupine Europske pučke stranke Manfred Weber prijedlog Komisije nazvao je “dobrim početnim prijedlogom za dalje pregovore”.
Komisija je predložila za razdoblje 2021. - 2027. sedmogodišnji proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama, što u sadašnjim cijenama predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 zemalja članica Europske unije. Ako se uzme u obzir inflacija, prema tekućim cijenama iznosio bi 1279 milijardi eura u obvezama.
1,08% BDP-a
U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08 posto BND-a, što bi bilo 1246 milijardi eura. Trenutni višegodišnji proračunski okvir EU za razdoblje 2014. - 2020. iznosi 1087 milijardi eura u preuzetim obvezama.
- Ovo je važan trenutak za našu uniju. Novi proračun prilika je da oblikujemo svoju budućnost kao nova, ambiciozna unija sa 27 država članica koje povezuje solidarnost. U današnjem prijedlogu iznijeli smo pragmatičan plan za postizanje boljih rezultata s manje sredstava. Zahvaljujući povoljnoj gospodarskoj situaciji pritisak je manji, no u nekim područjima ipak moramo ostvariti uštede - rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Povjerenik Günther H. Oettinger, koji je i vodio rad na ovom prijedlogu, rekao je da on donosi istinsku dodanu vrijednost EU. - Ulažemo veća sredstva u područja u kojima pojedinačne države članice ne mogu samostalno djelovati ili u kojima je zajedničko djelovanje učinkovitije, primjerice u područja istraživanja, migracija, kontrole granica ili obrane. Uz to, nastavljamo financirati tradicionalne, ali modernizirane politike (primjerice zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku) jer svi imamo koristi od visokih standarda naših poljoprivrednih proizvoda i gospodarskog razvoja regija.
Moderniji proračun, kako ga naziva Komisija, predviđa manji postotak sredstava za kohezijsku politiku i izravna plaćanja u poljoprivredi. Dosad je za ova dva područja išlo gotovo 70 posto proračuna EU, a sada će to biti 7 posto manje za koheziju i 4 posto manje za poljoprivredu. No ako se uzme u obzir da je proračun veći, a Unija manja, onda je to smanjenje u brojkama manje. I dalje će ključni kriterij za korištenje fondova iz kohezijske politike biti BDP po glavi stanovnika u određenoj regiji, ali će se sada uzeti u obzir i nezaposlenost, zbrinjavanje i integracija migranata, okoliš i socijalna ugroženost, što je novost.
Vladavina prava
Komisija je prvi put predložila i uvjetovanje korištenja fondova s vladavinom prava, što je svojevrsna poruka zemljama za koje Komisija smatra da dovode u pitanje neovisnost pravosuđa. Kohezija je namjerno nazvana “kohezija i vrijednosti”. Odluku o sankcijama predložila bi Komisija, a ona se može spriječiti takozvanom obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da se treba stvoriti u Vijeću kvalificirana većina da bi se ona srušila.
- Uz pomoć mehanizma vladavine prava, prvog u povijesti, osigurat ćemo dobro financijsko upravljanje. Time pokazujemo da odgovorno upravljamo novcem poreznih obveznika - rekao je predsjednik Europske komisije Juncker.
Kako se i očekivalo, Komisija je predložila više novca za investicije u digitalnu revoluciju, više novca za Erasmus program, zapošljavanje mladih i nadzor vanjskih granica.
U novom višegodišnjem financijskom okviru predlažu se dva nova instrumenta za učvršćenje eurozone i pomoć kroz instrumente za konvergenciju zemljama koje žele uvesti zajedničku valutu, što je važno i za Hrvatsku koja je počela pripreme za uvođenje eura.
Komisija želi da se postupak konačnog usvajanja višegodišnjeg proračuna dovrši do europskih izbora, što će biti vrlo teško ako se može suditi prema prvim reakcijama ključnih država članica i Europskog parlamenta.
