Za manje od sto sati Hrvatska postaje dio schengenskog prostora i hrvatska policija i operativno i simbolički priprema se za taj povijesni datum.
Minutu iza ponoći 1. siječnja Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade i njegova slovenska kolegica Sonja Ajanović Havnik nazdraviti će na graničnom prijelazu Bregana ulasku Hrvatske u Schengen.
U ponoć će svoju zadnju smjenu odraditi slovenski i hrvatski granični policajci na prijelazu Bregana - Obrežje. Na tada bivšem graničnom prijelazu na Novu godinu premijer Andrej Plenković dočekat će i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen koja će stići na granični prijelaz sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar. Nazdravit će i dati izjave medijima, a potom krenuti put Banskih dvora.
S prvim danom nove 2023. godine novi raspored dobit će i 1034 policijska službenika koji su dosad radili na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, a njihova rješenja već se ispisuju i svi će ih dobiti do kraja tjedna. Na nekim najvećim prijelazima, poput onih na Bregani, Maclju, na Goričanu, fizički će ostati kućice, ali će se podići i fiksirati rampe. Na nekim manjim prijelazima, kao što je tzv. mala Bregana, uklonit će se i infrastruktura, uskoro i žilet-žica, ali to ne znači da policija i dalje neće provoditi nadzor granice.
Međutim, sada će se to provoditi kroz tzv. kompenzacijske mjere, gdje će policija na punktovima moći zaustavljati i kontrolirati putnike i vozila, kao što to primjerice rade i austrijska, njemačka i druge policije zemalja tzv. schengenskog prostora.
Nakon što 1. siječnja Hrvatska postane dio schengenskog prostora, hrvatsku policiju u 2023. godini, osim nadzora granice, čekaju još dva važna schengenska izazova, a to su uvođenje ETIAS i exit/entry sustava koji su vezani uz provedbu schengenskih zakonika i pravila, pa je MUP već predvidio nabavu opreme za te sustave u iznosu od 81,3 milijuna kuna.
Ali, zasad nije planirano proširenje graničnih prijelaza prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Prvi test za policiju bit će početak siječnja, kada će se stotine tisuća putnika pri povratku u zemlje EU vraćati na odredišta. Najveće gužve mogu se očekivati na graničnom prijelazu Bajakovo, ali i na graničnim prijelazima s BiH, a o broju putnika i vozila ovisi i koliko će se traka za ulaz u Hrvatsku otvarati.
Režim na prijelazu
Nabava je obznanjena još 7. studenoga na službenim stranicama MUP-a u šestim izmjenama ovogodišnjeg plana nabave MUP-a, kojem je dodano sedam stavaka. Najveća je stavka EES kiosk (exit/entry), na što otpada 26,2 milijuna kuna, a slijede nabava čitača i nosača otisaka prsta, za što će se potrošiti 13,4 milijuna kuna, te čitači putnih isprava, za što je predviđeno 12,8 milijuna kuna. U grupi 2 su vanjske komponente i ostala oprema (nije navedeno što sve to podrazumijeva) na koje će MUP potrošiti 7,3 milijuna kuna, na osobna računala otpada 3,8 milijuna kuna, licence će platiti 750 tisuća kuna, a monitore od 22 inča 535 tisuća kuna.
Planirano je da će se navedena oprema početi nabavljati do kraja ove godine u otvorenom postupku javne nabave putem ugovora, okvirnih sporazuma i narudžbenica, a trajanje ugovora ili okvirnog sporazuma prema planu nabave je svibanj 2023. godine. Osobna računala i monitori nabavit će se temeljem okvirnog sporazuma Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je što znači implementacija tih sustava.
- To su sustavi koji se uvode na razini Europske unije. Razlog za njihovo uvođenje je prije svega sigurnosni kako bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij schengenskih zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi interne granične kontrole. Entry-exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom.
Dakle, netko koga se na granici, a u dobi je od 18 do 70 godina, ‘provuče‘ kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana u 180 dana, koliko mu vrijedi schengenska viza - rekao je Božinović. Kad se 1. siječnja na graničnim prijelazima na Bregani, Maclju i nizu drugih dignu rampe, vozači će morati malo usporiti i nastavit će vožnju.
Novi izazovi
Problem ilegalnih migracija, kako je to najavio i Božinović, neće biti izazov za policiju samo u ovom, već i u sljedećim desetljećima, a za opremanje policije za čuvanje vanjskih granica planiraju se iskoristiti i sredstva iz fondova EU.
- Međutim, taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja nikad neće stati s obzirom na to da smo mi tu gdje jesmo. Bez fondova EU to ne bi bilo moguće. Mi smo povukli oko 220 milijuna eura. Za sljedeće financijsko razdoblje predviđeno je 250 milijuna eura. S tim da kod tih 220 mi smo naslijedili oko 85 milijuna, a sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Europe - rekao je Božinović. Iako od 1. siječnja više nema kontrole na granici, to međutim ne znači da kod sebe ne treba imati osobne dokumente, pa su tako iz slovenske policije podsjetili da je nužno imati osobne dokumente.