Pronalazak strateškog partnera nacionalnom avioprijevozniku Croatia Airlines te tvrtki HŽ Cargo, poslovno restrukturiranje Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta i željezničkih tvrtki, daljnje porezno i administrativno rasterećenje, reforme u sustavu državne uprave, obrazovanja, zdravstva i mirovinskom sustavu neke su od mjera Nacionalnog programa reformi za 2018., koji je Vlada jučer usvojila i poslala u Sabor.
Tri su ključna cilja dokumenta koji na 125 stranica donosi 59 mjera u 11 reformskih područja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, a sve to trebalo bi se događati u idućih 12 do 18 mjeseci.
Dokument se ne razlikuje previše od dosadašnjih programa reformi koje su bile zacrtane, a nisu ostvarene, na što je upozorila i Europska komisija. Sada premijer Andrej Plenković uvjerava da je upravo ova, godina bez izbora pravo vrijeme za ozbiljnije reforme koje su zasad izostale i koje se stalno prolongiraju.
Mirovinska reforma
Tako se kao najvažnija ističe reforma mirovinskog sustava čiji je cilj skraćivanje roka za produljenje radnog vijeka za žene i muškarce do 67. godine, koja podrazumijeva i reviziju liste beneficiranog radnog staža, jačanje drugog i trećeg, dobrovoljnog mirovinskog stupa, a njome bi se trebalo riješiti i pitanje dodatka od 27 posto na mirovine iz prvog stupa. Kako - to se ne navodi.
Najavljuje se i novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika, prema kojem će se rad u 12 platnih razreda nagrađivati, a nerad sankcionirati. Planira se i smanjenje broja državnih agencija za 20 posto te nastavak razvoja digitalnih usluga.
U području pravosuđa, uz postojeći paket mjera za spajanje sudova koji je u raspravi, najavljuje se i smanjenje broja predmeta starijih od deset godina na općinskim i trgovačkim sudovima, ali i zakon o zaštiti “zviždača”. U zdravstvu se planira nastavak projekta spajanja bolnica te uspostava nacionalne dječje i sveučilišne bolnice, kao i smanjenje cijene lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu.
U ovoj godini planira se i eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme u 72 škole, a u području državne imovine predviđena je aktivacija neiskorištenih potencijala te smanjenje državnog portfelja.
Ključni zakoni
U ovoj godini planiraju se prihodi od privatizacije u iznosu većem od 900 milijuna kuna, a do 2020. predviđena je priprema deset velikih projekata koji bi osigurali investicije iznad 10 milijardi kuna. Ministarstvo državne imovine već je osiguralo prihode u proračunu od 700 milijuna kuna i investicije od 1,5 milijardi.
Novina su i zakoni o pomorskom dobru i turističkom zemljištu kojima se želi otvoriti prostor za investicije, i to tako da se ovlasti spuste na lokalnu razinu. U planu je i jače povlačenje novca iz fondova EU, a nastavlja se i s liberalizacijom tržišta usluga, planira se povećati i ulaganja u istraživanje i razvoj kroz porezne olakšice poslovnom sektoru, radi se i na objedinjavanju inspekcijskih službi.
Do ljetne stanke trebao bi biti osmišljen i novi paket mjera za porezno rasterećenje kako bi se na jesen našao u Saboru, a na stolu će biti svi porezi, od PDV-a i poreza na dobit do manjih poreznih olakšica. Iz Vlade uvjeravaju da nema uvođenja poreza na nekretnine iako pojam nije iščezao iz programa jer se spominje priprema. No, u Vladi tvrde da u programu nacionalnih reformi nema vrijednosnog poreza ne nekretnine, niti će ga biti, ali se spominje reforma sustava komunalne naknade.
U programu konvergencije za ovu se godinu predviđa rast BDP-a od 2,8 posto, koji će iduće godine usporiti na 2,7 posto, a u 2020. i u 2021. na 2,5 posto.
Povoljan trend
Rast se temelji isključivo na doprinosu domaće potražnje, a najsnažniji pozitivan doprinos daju mu izvoz i investicije.
Proračun će ovu godinu, predviđaju u Vladi, završiti u deficitu od 0,5 posto BDP-a. Prošle smo godine imali suficit od 0,8 posto BDP-a, odnosno bili u plusu za 2,7 milijardi kuna. Iduće godine deficit se smanjuje na 0,4 posto BDP-a, a u 2021. ponovno bismo trebali imati suficit od 0,5 posto BDP-a.
Javni bi se dug, što je pohvalno, do 2021. trebao smanjiti za 12 postotnih bodova, na 65,9 posto BDP-a. Usporedbe radi, krajem 2017. iznosio je 78 posto BDP-a. U posljednje dvije godine udio duga u bruto domaćem proizvodu smanjen je za gotovo šest postotnih bodova, a na kamatama se uštedjelo 2 milijarde kuna. Predviđa se i pad nezaposlenosti te rast zaposlenosti. Ove bi godine anketna nezaposlenost trebala pasti na 10 posto, iduće na 9,1, 2020. na 8,2, a 2021. na 7,3 posto, dok bi zaposlenost trebala rasti od 1,3 do 1,8 posto.
Četvrtina državnih tvrtki ne može u prodaju zbog tužbi
Uz Croatia Airlines, Vlada namjerava privatizirati i HŽ Cargo, društvo koje je također na listi 40 tvrtki od strateškog značenja za državu. Kako stoji u Nacionalnom programu reformi, kroz zajam Svjetske banke već je raspisan natječaj za financijskog savjetnika “koji bi trebao analizirati tržište te pomoći HŽ Cargu u pronalasku strateškog partnera koji bi omogućio stabilizaciju poslovanja i daljnju budućnosti društva”.
Tržišni udio HŽ Carga se smanjuje, posebno u najprofitabilnijim segmentima, što je i očekivano s obzirom na to da se nakon liberalizacije tržišta 2013. prijevozom tereta bavi i šest privatnih operatera. Uz financijsku situaciju, navodi Vlada u NPR-u, dugoročnu održivost tvrtke doveli su u pitanje i nekonkurentan vozni park - većina teretnih vlakova u vlasništvu starija je od 30 godina, a prosječna starost svih vučnih vozila gotovo je 42 godine - te slaba integracija u ključnim logističkim lancima.
Je li to naznaka ambicioznijeg plana privatizacije?
U portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) trenutačno je 397 tvrtki, od čega je 39 u većinskom vlasništvu države. Uz Croatia Airlines, među tvrtkama u kojima država ima većinski udjel su Petrokemija, RIZ Odašiljači, Plinacro, Croatia banka, Brijuni Rivijera, Jadroplov, Luka Vukovar, Brodarski institut, Lipovica, Vjesnik, Orljava, Borovo, Agroduhan, UTD Ragusa i Hoteli Maestral, za koje je u tijeku ponovljeni natječaj za prodaju. Pritom četvrtina tvrtki u kojima je država većinski vlasnik trenutačno nije raspoloživa za prodaju zbog sudskih postupaka, a među njima su Gavrilović mala privreda i čakovečki Panex.
Upravno vijeće CERP-a nedavno je usvojilo program rada za 2018. u kojem se navodi da će prodaja tvrtki ovisiti o aktivnostima koje prethode prodaji. Početkom ove godine Vlada je smanjila broj tvrtki od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku s 49 na 40, pri čemu ih je 11 brisano s liste, a dvije su na nju vraćene: Croatia Airlines i ACI, što znači da one podliježu posebnom tretmanu. Objašnjavajući razloge za njihovo vraćanje u grupu strateških, ministar državne imovine Goran Marić rekao je da nacionalnu aviokompaniju čekaju restrukturiranje i dokapitalizacija te da je zato racionalno da ona bude na listi tvrtki posebno važnih za RH, dok je za ACI najavio daljnji razvoj i veliku investiciju u gradnju marine u Malom Lošinju.
Među 11 tvrtki koje su skinute s popisa strateških za državu su Autocesta Zagreb-Macelj u kojoj država ima udjel od 49 posto, te Brodarski institut i Luka Vukovar, dvije tvrtke u kojima državi ima stopostotni udjel, te Đuro Đaković Grupa (0,04 posto). Za svih 11 tvrtki, rekao je ministar državne imovine, predodređeni su restrukturiranje i privatizacija.
Strateški plan Ministarstva državne imovine za razdoblje 2019. - 2021. pokazuje da ministar Marić ove godine namjerava prikupiti nešto veće prihode od privatizacije. Od prodaje imovine planira se uprihoditi 1,94 milijarde kuna, oko 300 milijuna kuna više nego lani.
Najveći doprinos tome trebala bi dati upravo privatizacija tvrtki iz državnog portfelja. No, procjenjuje se da je dobar dio tog plana već realiziran zahvaljujući prodaji većinskih Hotela Makarska, crikveničkog Jadrana i Cluba Adriatic.