Djeca su najvažnija, moramo misliti na učenike, oni trebaju imati prednost - to je jedina rečenica oko koje su se jučer usuglasili predstavnici Vlade i sindikata, dan nakon što je neslavno propao još jedan pokušaj postizanja bilo kakvog dogovora koji bi doveo do okončanja štrajka u školama koji se provodi već 25 dana.
Međutim, putovi koji vode do kakvog-takvog mira u učionicama i dalje se razilaze: sindikati obrazovanja odbili su kao sramotnu najnoviju Vladinu ponudu kojom bi se, osim povećanja osnovice za plaće svim javnim službenicima od 6,12 posto sljedeće godine, prosvjetarima dodatno od 1. srpnja 2020. godine uveo dodatak od dva posto (umjesto najavljivanog rasta koeficijenata u istoj visini) ako do kraja lipnja ne dođe do “redizajna” Uredbe o koeficijentima.
Referendum
Sindikati najavljuju nastavak štrajka, a Vlada, potvrdio je to i premijer Andrej Plenković, nakon petka, 15. studenoga, više neće plaćati dane provedene u štrajku.
- Ako neće plaćati, onda neće plaćati - kratko je te najave prokomentirao Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ispred Hrvatskog sabora, gdje su sindikalci dijelili letke pozivajući saborske zastupnike da ne dignu ruku za državni proračun za sljedeću godinu jer u njemu nema selektivnog povećanja plaća za učitelje.
Rekao je također da zaposlenici škola na referendumu koji se provodio u srijedu i četvrtak u gotovo stopostotnom postotku odbijaju prethodnu Vladinu ponudu (kojom se predlagao rast koeficijenata od dva posto za zaposlene u obrazovanju od 1. srpnja iduće godine). To je najbolja poruka Vladi od koje, unatoč žestokim tonovima izrečenima posljednjih dana, očekuju nastavak pregovora u skladu sa sindikalnim zahtjevom od kojega ne odustaju: rast koeficijenata zaposlenih u obrazovanju za 6,11 posto.
- Okvir za pregovore ispod kojega ne možemo ići je rast koeficijenata od 6,11 posto, a razgovarati možemo samo o dinamici, priznavanju složenosti poslova i odgovornosti zaposlenih u školama te metodama kojima se to može postići. Odazivat ćemo se na svaki sastanak u interesu dijaloga i postizanja cilja, a taj je da se riješi pitanje zaostajanja plaća zaposlenih u obrazovanju - kaže Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Premijer Plenković i njegovi ministri Zdravko Marić, Josip Aladrović, ali i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ponavljali su da je najnovija (i, čini se, konačna) Vladina ponuda “korektna i u okviru mogućnosti”. Plenković je ponovio da će u mandatu ove Vlade, od 2016. godine te uz rast osnovice u 2020. godini za 6,12 posto i s prihvaćanjem dodatka od dva posto, prosvjetarima plaća porasti ukupno za više od 20 posto.
Što je na stolu
- Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće. Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati - ocjenjuje Plenković. Kao odgovorna Vlada, dodao je, smatraju da plaćanje štrajka nakon 15. studenoga više nema smisla, a takvu odluku naziva “razumnom i racionalnom i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu”.
Iako jučer nitko od nadležnih ministara nije htio iznositi brojke o tome koliko državu uopće stoji štrajk, iz izvora bliskih Ministarstvu znanosti i obrazovanja doznajemo da se mjesečno za plaće zaposlenih u prosvjeti izdvaja više od pola milijarde kuna. Trošak za zaposlene u obrazovanju za jedan radni dan maksimalno iznosi oko 30 milijuna kuna bruto, pa bi to mogao biti i najviši dnevni “gubitak” za državu ako su u štrajku svi zaposleni.
Odluči li Vlada da neće plaćati štrajk, sudionici bi u slučaju njegova nastavka mogli ostati bez oko 315 kuna na dan, koliko prema izračunima školskih sindikata iznosi prosječna dnevna zarada učitelja.
Poseban fond
Tko će podmiriti taj trošak ako se nastavi štrajk? U školskim sindikatima zasad ne žele govoriti o toj mogućnosti, kao ni o tome hoće li se taj minus namaknuti iz štrajkaških fondova sindikata.
- Vjerujte, nema tog sindikata koji može pokriti taj trošak, a pogotovo ne nečlanovima sindikata - uvjerava sindikalac dobro upoznat sa stanjem sindikalnih blagajni. Uzmemo li za primjer najveći sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja, koji broji oko 25.000 članova - da je samo 70 posto njihovih članova u štrajku, morali bi za to izdvojiti oko 5,5 milijuna kuna po danu.
U novije vrijeme samo su jednom, i to za SDP-ove Vlade i ministra obrazovanja Željka Jovanovića, SHU te školski sindikat Preporod svojim članovima platili štrajk, ali samo za jedan dan i u iznosu od 70 posto dnevne zarade.
Ministarstvo šalje nove upute o nadoknadi nastave
Prema najavama sindikata, štrajk u školama nastavlja se danas, a prekida u ponedjeljak, 18. studenoga, na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
U ponedjeljak će se nastava održavati u svim školama u zemlji, a učitelji će prigodno obilježiti taj dan paljenjem svijeća. Sindikati će ovih dana održati sastanke svojih tijela o daljnjim aktivnostima koje se nastavljaju u utorak, a uključivat će posve sigurno nastavak cirkularnog štrajka, prosvjede, kao i aktivnosti u vrijeme kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu od 19. do 21. studenoga.
Budući da će nastavak štrajka značiti da svaka škola ulazi u sedmi dan bez nastave, ministrica Blaženka Divjak idući će tjedan dati nove upute o nadoknadama, a vrlo je izvjesno da će se zbog toga morati skraćivati neki od nadolazećih školskih praznika te produljiti školska godina. (M.C.)