JEZIK I GOVOR

Što zapravo znači pojam ‘inflacija‘, a što pojam suprotan od njega – ‘deflacija‘?

U prenesenom značenju inflacija podrazumijeva pretjerano povećanje količine nečega uz smanjenje vrijednosti, važnosti ili dosega

Dr. sc. Marica Čilaš Mikulić

 Jezik i govor

Sve više ekonomskih problema u zadnje nam vrijeme donosi inflacija. Što zapravo znači taj pojam, a što suprotan od njega – deflacija, objašnjava dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica na Croaticumu, Centru za hrvatski kao drugi ili strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

„Inflacija dolazi iz latinskoga jezika od glagola inflare što znači naduti, nadimati. U ekonomskom kontekstu znači proces kontinuiranog rasta cijena odnosno kontinuiranog opadanja vrijednosti novca kao posljedicu neravnoteže u gospodarstvu. Odnosno cijene roba i usluga kontinuirano rastu te se za istu količinu novca može kupiti manje roba i usluga nego prije”, ističe Čilaš Mikulić pa daje primjer iz jezičnog korpusa: „Cijene će, tvrde, nastaviti rasti do kraja godine. Inflacija će vjerojatno iznositi 80, umjesto planiranih 30 posto”.

Dodaje kako u prenesenom značenju inflacija podrazumijeva pretjerano povećanje količine nečega uz smanjenje vrijednosti, važnosti ili dosega, na primjer inflacija riječi ili inflacija članstva.

Od imenice inflacija izvode se dva pridjeva – inflacijski i inflatorni.

„Inflacijski znači koji se odnosi na inflaciju pa može biti inflacijski učinak, inflacijski efekt, inflacijski udar, inflacijska očekivanja, inflacijski pritisci, inflacijski rast plaća i cijena... Inflatorni znači koji je dio ili posljedica inflacije i djeluje tako da izaziva inflaciju pa su tako inflatorni pritisak, inflatorni rizik, inflatorni impuls, inflatorna novčanica, inflatorni šok, inflatorni dodatak za umirovljenike...”, govori Čilaš Mikulić pa napominje kako i riječ deflacija dolazi iz latinskog jezika i tvori se od prefiksa de i glagola flare koji znači puhati. Kao ekonomski naziv označava pad opće razine cijena, odnosno smanjivanje količine novca u optjecaju u odnosnu na robne fondove radi povišenja vrijednosti novca nakon čega kupovna moć raste, a smanjuje se potražnja za robom. Nelikvidnost se povećava, a kamatna stopa raste. Kao primjer viša lektorica navodi rečenicu: „Moglo bi se pogrešno zaključiti da je deflacija, za razliku od inflacije, prihvatljiva jer niže cijene odgovaraju potrošačima, no pad cijena prate gubici proizvođača i masovna otpuštanja”. Pridjev koji se odnosi na deflaciju je deflacijski pa tako može biti na primjer - deflacijski učinak.

Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. rujan 2022 11:38