ZAGREB - Vlada će na današnjoj redovitoj sjednici, među ostalim, imati na dnevnom redu iznimno važnu vanjskopolitičku temu. Razmotrit će očitovanja i objašnjenja koje je pripremilo Ministarstvo vanjskih poslova na 51 točku iz međusobnih odnosa, a za koje je Europska komisija pokazala posebno zanimanje.
Poznato je, naime, da postoji još cijeli niz problema između Zagreba i Bruxellesa koje je nužno riješiti kako bi se proces ratifikacije pristupnog ugovora mogao dovršiti do sljedećeg ljeta.
Bojazan u Bruxellesu
Hrvatska strana želi da se do 6. lipnja, za kada je sazvan sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, na kojem će biti svih 27 članica EU i Hrvatska, otklone sva preostala otvorena pitanja. Ne bi bilo dobro, smatra se, kada bi se pokazalo da nakon točno godinu dana kako su završeni pregovori o ulasku Hrvatske u EU, a samo godinu dana do konačnog ulaska, još nisu otklonjeni preostali problemi.
Posebna je važnost poklonjena otvorenim pitanjima vezanim uz Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakona o policiji, ali i problemima vezanim za privatizaciju brodogradilišta, primjedbama zbog uvođenja poreza telekomunikacijskim kompanijama, slovenskoj intervenciji oko stare štednje u Ljubljanskoj banci .
Premda u ovom trenutku još nitko ne zna kakva će biti odluka Ustavnog suda o Zakonu o kaznenom postupku, u Bruxellesu izražavaju bojazan da bi u slučaju njegova ukidanja moglo doći do dramatičnog obrata u odnosima Hrvatske i EU.
Nepopravljiva šteta
Tako se posve neočekivano nad ratifikacijskim procesom nadvio problem koji bi mogao upropastiti cijelo desetljeća mukotrpnoga pregovaranja i rada Zagreba i Bruxellesa. U tom slučaju, naime, upozorio je jedan od dužnosnika EU, rasprava o drugim otvorenim pitanjima bila bi potpuno izlišna.
- Dovođenje ZKP-a u pitanje u Bruxellesu bi se doživjelo kao jasan znak da je Hrvatska odustala od borbe protiv korupcije, a to je bio jedan od najsnažnijih aduta zbog kojih je Hrvatska po ubrzanom postupku dobila zeleno svjetlo za ulazak u EU. Nastavak borbe protiv korupcije pitanje je svih pitanja i ako se od toga odustane, tada Hrvatska nema što tražiti u Bruxellesu. Razgovarao sam s nekoliko diplomata u Zagrebu koji procjenjuju da bi ukidanje ili osporavanje Zakona o kaznenom postupku bio zapravo puzajući državni udar koji bi nanio nepopravljivu štetu demokraciji. To bi Hrvatsku vratilo 15 godina unatrag, a i isto toliko udaljilo od EU.
Vlada bez utjecaja
Unutarnja je stvar vaše države što bi građani rekli kada bi ljudi koji su pokrali desetke milijuna eura bili oslobođeni kaznenog progona, što bi oni mislili o zemlji u kojoj se progone oni koji ne plate nekoliko stotina eura poreza, a oslobađaju kriminalci koji su upropastili vaše gospodarstvo. No, za EU to bi bilo apsolutno neprihvatljivo i ona u svoje redove ne bi mogla primiti državu koja se odrekla borbe protiv korupcije”.
Nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika Vlade Zorana Milanovića priznaje da Vlada nema utjecaja na odluke ustavnih sudaca, ali kažu da ne mogu zamisliti da njihova odluka isprovocira blokadu ratifikacijskog procesa. O tom najcrnijem scenariju naprosto nitko se ne usudi ni razmišljati.