Većina medija, od BBC-ja do Al Jazeere i CNN-a, naglasila je prednost prelaska na euro za turiste u zemlji čije gospodarstvo više od bilo koje druge članice EU ovisi o toj gospodarskoj grani. "S više od 1000 milja obale i više od 1000 otoka i otočića, Hrvatska je jedno od najidiličnijih europskih ljetnih odredišta. Ipak, dosad se uvijek osjećala malo egzotičnijom od Francuske, Španjolske i Grčke, s vlastitom valutom, kunom. Sve se to promijenilo 1. siječnja", piše CNN o Hrvatskoj kao popularnoj europskoj destinaciji.
Mediji su istaknuli i prednosti ulaska u schengenski prostor, što će značiti smanjenje kolona vozila na granici sa Slovenijom i Mađarskom te ukidanje kontrole na morskoj granici. Dok su neki Hrvati izražavali bojazan da bi prelazak na euro mogao dovesti do poskupljenja, opće raspoloženje u zemlji bilo je slavljeničko, piše Guardian.
Associated Press prenio je kako su neki ljudi u prvim satima nove godine otputovali na granicu sa Slovenijom kako bi svjedočili povijesti i prestanku provjera. "Proveo sam godine života čekajući na graničnim prijelazima, pa sam večeras došao ovamo svjedočiti ovom trenutku, nakon kojeg više neću čekati", rekao je Stipica Mandić, 72-godišnji profesionalni vozač, za Associated Press na prijelazu Bergana.
Bloomberg, poznat po financijskim izvješćima, piše da će euro učiniti plaćanje lakšim i jeftinijim, a hrvatskom financijskom sustavu dati sigurnosnu mrežu za buduće krize. Bloomberg je nabrojio prednosti i nedostatke uvođenja eura. Uvođenjem eura formalizira se dio aktivnosti koje se već odvijaju korištenjem zajedničke valute poput prodaje stanova, automobila, kratkoročnog najma za turiste, smanjuju se devizni troškovi izvan turizma na oko 1,2 milijarde kuna, te Hrvatska dobiva pristup likvidnosti Europske središnje banke (ECB) i potencijalnom financiranju iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). A nema se mnogo što izgubiti budući da je tečaj kune od devedesetih vezan uz raspon trgovanja prema euru i prije toga prema njemačkoj marki. S prelaskom na euro gubitak će bilježiti lokalne banke u iznosu oko milijardu kuna godišnje, u izgubljenim naknadama za konverziju, ali prelazak smanjuje valutne rizike i poboljšava stabilnost.
Deutsche Welle objavio je reportažu u kojoj je naglasio podijeljenost i zabrinutost Hrvata zbog uvođenja eura. ‘‘Praktički je jedan od dva ispitanika zabrinut, a 81 posto strahuje da će uvođenje eura dovesti do viših cijena‘‘, prenio je DW podatke istraživanja Europske komisije. Turistička industrija će prednjačiti, a skepticizam je evidentan među trgovcima na malo.
"Mi vlasnici hotela veselimo se euru - posao će nam biti puno lakši i dobro smo pripremljeni. Razumijem da se neki ljudi boje tranzicije, ali mislim da se nema čega bojati. Novac će na kraju uvijek ostati novac", rekao je Milan Sesar, vlasnik obiteljskog hotela.
Zaposlenik turističke agencije Marko Pavić rekao je za novinsku agenciju AFP da Hrvatska ulazi u "elitni klub".
"Euro je već bio mjera vrijednosti - psihološki to nije ništa novo - dok je ulazak u Schengen fantastična vijest za turizam", rekao je Pavić.
Prosječna plaća u Hrvatskoj posljednjih je godina porasla, no s oko 1100 eura mjesečno i dalje je u donjoj trećini zemalja EU. Uz euro Hrvatska treba preorijentirati svoje gospodarstvo kako bi uhvatila korak s bogatijim susjedima, prenio je DW.
Financial Times, uz intervju s guvernerom hrvatske banke Borisom Vujčićem objavljenim 25. prosinca, pisao je kako Hrvatska može očekivati ekonomski poticaj uvođenjem eura. Vujčić je izjavio za FT kako je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu jer će se time eliminirati valutni rizik. Prednosti eura "najvidljivije su tijekom krize", rekao je Vujčić, ukazujući na nedavni pritisak na prodaju mađarske forinte, poljskog zlota i češke krune.
"Morali su intervenirati i jako povećati kamatne stope, a prinosi na njihove 10-godišnje državne obveznice sada su od 5 do 8,5 posto", rekao je. O rastu cijena i inflaciji od 13,5 posto Vujčić je priznao da postoji rizik da će hrvatski potrošači za to okriviti uvođenje eura. Prisjetio se kako su cijene izmakle kontroli u bivšoj Jugoslaviji, a zatim i Hrvatskoj tijekom kasnih 80-ih i ranih 90-ih, te je sugerirao da će zauzeti oštar stav kako bi ukrotio cijene koji zabrinjava kreatore europske politike.
"Vidio sam zvijer i znam kako se zvijer ponaša ako se ne provjeri na pravi način u pravom trenutku", rekao je.