RIJEKA - Ne radi se o običnom odronu kamenja koji se eto događaju kako to kaže direktor HŽ Infrastrukture, Branimir Jerneić, već se radi o tom da se urušio potporni kameni zida koji je dio tunela. Dakle urušio se građevinski objekt - kazao je danas Dalibor Petrović, dopredsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske na tiskovnoj konferenciji održanoj povodom teške željezničke nesreće u kojoj je poginuo strojovođa Damir Domitrović (44) iz Rijeke.
Petrović je rekao da ovakvim izjavama HŽ Infrastruktura želi minorizirati propust čime se može zaključiti kako će završiti istraga. - Želimo da u narednih nekoliko dana provedu istragu kojom će se doći do konkretnog imena osobe ili tvrtke koja je odgovorna za urušavanje zida. Ne može nitko kopati i raditi bez dozola i projekata. Ne bude li ova Uprava to napravila, automatski će postati odgovorna za smrt našeg kolege iako je remont pruge vršen prije njihova mandata - ustvrdio je Petrović dodajući da ih ostavke neće zadovoljiti jer su one samo dio odgovornosti.
Predsjednik SSH, Nenad Mrgan prethodno je iznio sumnje kako je statika potpornog zid poremećena upravo prilikom izvođenje remonta, te da su iznad zid dugo vremena stajali teški strojevi i kompresor koji je vibrirao.
- Utvrđeno je naime da se zid nije urušio već, odvojio od zemlje i da netko to trebao uočiti na vrijeme - kaže Mrgan.
Inače, prema podacima SSH na sanaciju tog dijela pruge utrošeno je 150 milijuna kuna, a zanimljivo je da je isti takav zid s druge strane tunela obnovljen i saniran. - Jedan naš kolege iz HŽ rekao je nam je da za obnovu zida s ove strane jednostavno nema novaca - izjavio je riječki povjernik SSH, Miroslav Krulčić. Uglavnom, čelnici sindikata tvrde da na stanje pruge i infrastrukture, te sigurnosti putnika ukazuju godinama i da se stvari moraju promijeniti jer je kritičnih mjesta na stotine. Rekli su i kako je na ovaj urušeni zid mogao naletjeti i putnički vlak u puno većoj brzini i pitaju se što bi se tada dogodilo.
'Kada bi to radio HŽ, onda bi koštalo milijune kuna'
- Spominjalo se da bi se sa 100-tinjak kamera mogla pokriti sva kritična mjesta na pruzi i da bi to koštalo 500 tisuća kuna. Da i to nije veliki novac, ali kada bi to radio HŽ, onda bi to koštalo milijune kuna.- kazao je Petrović pokušavajući reći kako nije stvar u novcu nego u njegovu trošenju, dodajući da se radovi izvode sporo i traljavo, a kao primjer je naveo kako se nedavno željeznički most dugačak 20-tak metar farbao tri mjeseca. - Službeno su radovi izvođeni od 7 do 15, a u stvarnosti se radilo 3-4 sata dnevno. Sva ta tri mjeseca mi smo morali kočiti i preći most s 20 kilometar na sat i trošili silnu energiju i struju.-
'Nismo mi Bangladeš da bujice odnose mostove'
- Primjer kako završavaju istrage HŽ-a je propadanje most na Savi s kompozicijom od 1000 tona benzina. Pa nismo mi Bangladeš da bujice odnose mostove. Postoje ljudi u HŽ koji primaju ogromne plaće i koji su morali primijetiti da je na mostu narušena statika, nije se to dogodilo u jednom danu ili naletu vode - kazao je Petrović.
'Potrošene su milijarde, a mi i dalje vozimo lokomotive stare 50 godine'
- Remont na pruzi i tunelu izveden je zbog uvođenje nove naponske mreže za moderne lokomotive i to je odavno trebalo biti gotovo. Rekli su nam da će paralelno biti postavljeni i kablovi koji će signalizirati odrone. To se radi već tri godine, potrošeno je milijarde kuna i od svog tog ulaganja mi nemamo ništa. I dalje vozimo lokomotive stare 50 godina.- ustvrdio je Mrgan.
'Povjerenstvo istražuje uzroke sve dok ne splasne interes javnosti'
Istraga nesreće u Rudinama je primjer kako radi istražno povjerenstvo HŽ-a. Svi znamo da je za nesreću kriv retardant, no naše povjerenstvo još istražuje uzroke i tako se radi sve dok ne spalsne interes javnosti i dok sve ne padne u zaborav.- naveo je pak primjer Mrgan.